Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci ove godine uvezla oko 7.664.594 kilograma luka, što, prema mišljenju domaćih poljoprivrednika, ozbiljno ugrožava domaću proizvodnju i obeshrabruje proizvođače koji žele da se bave ovim poslom.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u odnosu na isti period prošle godine, uvezeno je nešto manje luka – oko 118.000 kilograma. Prošle godine je, naime, za šest mjeseci uvezeno 7.782.927 kilograma luka ukupne vrijednosti veće od 9 miliona KM.
Kada je riječ o izvozu, ove godine je iz BiH izvezeno 281.440 kilograma luka u vrijednosti od oko 273.000 KM, dok je u istom periodu lani izvezeno znatno manje – 105.339 kilograma vrijednosti 165.706 KM.
Najveće količine uvoznog luka stižu iz Nizozemske i Srbije.
Nekontrolisan uvoz ruši domaću proizvodnju
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, upozorava da je ovakvo stanje još jedan dokaz da je domaća poljoprivredna proizvodnja ozbiljno ugrožena.
„Uvoz bez ikakvih ograničenja stvara haos na tržištu i obesmišljava sve pokušaje planiranja. Subvencije koje nudi Ministarstvo poljoprivrede teško mogu pomoći ako nema sistemskog rješenja za plasman domaćih proizvoda“, kaže Marinković.
Dodaje da dampinške cijene i jeftini uvozni proizvodi demotivišu proizvođače, jer tržište više ne prepoznaje vrijednost domaće robe.
„Kada domaći proizvođači odustanu, uvoznici to pravdaju nedostatkom domaće sirovine, ali istina je da upravo prekomjeran uvoz izaziva pad proizvodnje“, objašnjava Marinković.
Domaće možemo, ali država ne štiti
Sličnog je mišljenja i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, koji naglašava da bez sistemskog pristupa i jasne državne strategije, pomaka neće biti.
„Mi uvozimo luk u državi koja može sama proizvesti dovoljno za vlastite potrebe. Nekada smo pokrivali više od 80% proizvodnje, a sada smo pali ispod 20%. To nije odgovornost proizvođača, već države koja nije uredila sistem“, kaže Bićo.
On smatra da uvoz proizvoda koji se mogu uzgajati na skoro svakom dijelu teritorije BiH nema opravdanje.
„Domaći luk može da raste bilo gdje, ali bez podrške i sigurnog tržišta, nema ko da ga sadi“, poručuje.
Primjer iz Glamoča
Jedan od rijetkih proizvođača koji još uvijek uspješno uzgaja bijeli luk dolazi iz Glamoča. Kaže da sve što proizvede proda na domaćem tržištu, ali da je ovogodišnji rod slabiji zbog vremenskih neprilika.
„Zadovoljan sam prvom turom, ali druga je podbacila zbog suše. Ukupno gledano, rod je manji za oko 30% u poređenju s prošlom godinom“, navodi on.
Luk prodaje po 12 KM po kilogramu, što je ista cijena kao i prošle godine. Uprkos izazovima, planira nastaviti s proizvodnjom, iako priznaje da je situacija na tržištu izuzetno teška.