Usvojen budžet Federacije BiH/ Veće jednokratne pomoći za boračku populaciju u Tuzli/ Veće dnevnice za službena putovanja u Federaciji BiH/ Budžet FBiH za 2026: Većina sredstava ide direktno građanima/ Za par dana stižu veće penzije, evo i koliko će iznositi/Isplaćene naknade roditeljima njegovateljima: Povećan iznos i nova zakonska rješenja/PIO objavio nove primjere obračuna: Evo koliku penziju možete očekivati od 2026. godine/Pomoć radnicima do 300 KM: Isplata i rokovi jasno propisani/U dijelu BiH se uvodi dječiji doplatak za svako dijete

Povećanje dnevnica i minimalne plate u FBiH prati realne potrebe i inflaciju

Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, Safudin Čengić, ističe da je povećanje dnevnica sa 25 na 45 KM, propisano novom uredbom Vlade FBiH, bilo nužno i realno. Dosadašnji iznos nije mijenjan gotovo dvije decenije, a uredba se primjenjuje i na javni i na privatni sektor, što omogućava poslodavcima da dnevnice isplaćuju neoporezivo do istog iznosa kao u javnom sektoru.

Dnevnica prilagođena stvarnim troškovima

Čengić pojašnjava da je inicijativa za povećanje dnevnica potekla iz iskustava poslodavaca s radnicima na terenu. Prethodnih 25 KM nije pokrivala ni osnovne troškove obroka, pa je Vladino rješenje ocijenio potrebnim i korisnim za službena putovanja.

Govoreći o minimalnoj plati, Čengić ističe da je povećanje na 1.027 KM, odnosno rast od 27 KM, u datim okolnostima očekivano ograničeno. Naglašava da je prošlogodišnji snažan rast minimalca od 2025. bio značajan teret za mnoge poslodavce, posebno mala i srednja preduzeća i obrte. Tada je Vlada olakšala isplatu kroz subvencije i refundacije doprinosa na razliku između stare i nove minimalne plate, što je omogućilo podizanje minimalca bez ugrožavanja radnih mjesta. Za 2026. takva mjera više nije bila realno moguća.

Metodologija rasta minimalne plate i fiskalni izazovi

Čengić podsjeća da je Vlada vratila metodologiji iz 2021. koja određuje rast minimalne plate prema pokazateljima potrošačke korpe, inflacije i rasta društvenog proizvoda. Dobiveni procenat iznosio je 2,7 posto, što je po njegovim riječima korektno i preporučuje da se princip primjenjuje i ubuduće.

Kada je riječ o mogućem dodatnom rastu minimalne plate i rasterećenju privrede, Čengić naglašava da bez ozbiljnijih fiskalnih promjena povećanje plaća teško može biti održivo. Po njegovim riječima, smanjenje doprinosa i poboljšanje poslovnog ambijenta kroz fiskalne reforme, fiskalizaciju transakcija, rast produktivnosti i izvoza ključno je za konkurentnost privrede i mogućnost daljeg povećanja plaća.

Leave a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *