Iako ratovi i globalne krize mijenjaju oblik i intenzitet, jedna industrija gotovo uvijek bilježi rast. Riječ je o namjenskoj industriji, koja i u nesigurnim vremenima pronalazi nova tržišta i širi proizvodnju. Bosna i Hercegovina u tom kontekstu nije izuzetak, jer domaće kompanije posljednjih godina sve snažnije jačaju izvoz, posebno prema evropskom tržištu.
Povećana potražnja, izazvana ratom u Ukrajini, otvorila je nova vrata bh. proizvođačima vojne opreme i municije. Procjene pokazuju da je izvoz proizvoda namjenske industrije tokom prošle godine dostigao oko pola milijarde konvertibilnih maraka, čime se BiH sve češće prepoznaje upravo po ovoj grani industrije.
Izvoz raste, ali profit ostaje ograničen
Uprkos snažnom izvoznom rastu, stvarna slika poslovanja sektora još nije u potpunosti jasna. Tokom 2025. godine u većini kompanija provedena je djelimična ili potpuna konsolidacija poslovanja, s ciljem očuvanja likvidnosti. Konačni rezultati očekuju se tek nakon najavljene revizije, o čemu je govorio i federalni ministar industrije, rudarstva i energetike Vedran Lakić.
Izvozna statistika ipak daje određeni uvid. U 2025. godini među deset najvećih izvoznika iz BiH samo se jedna kompanija iz namjenske industrije našla na toj listi, Igman d. d. iz Konjica. BNT Novi Travnik ostvario je prihod od 41 milion KM i godinu završio s dobiti od oko četiri miliona KM. Taj primjer pokazuje da, uprkos snažnom izvozu, profitabilnost sektora i dalje ostaje relativno niska.
Velika ovisnost o uvozu i strani investitori
Jedan od ključnih problema namjenske industrije u BiH jeste visoka ovisnost o uvozu. Procjenjuje se da se čak dvije trećine sirovina i poluproizvoda potrebnih za proizvodnju nabavlja iz inostranstva. Takva struktura poslovanja dodatno opterećuje kompanije, posebno u uslovima poremećaja na globalnom tržištu.
Pažnju javnosti privukla je i kompanija Regulus, strani investitor zainteresovan za otkup vlasničkih udjela u domaćim firmama. Međutim, problemi u poslovanju ove kompanije s Ukrajinom, kao i složen odnos s Vladom Federacije BiH, čine buduću saradnju neizvjesnom. Istovremeno je najavljeno ulaganje od 25 miliona KM u Pretis d. d., što bi moglo dovesti do modernizacije proizvodnih procesa.
Novi izazovi i strateška pitanja
Ulazak u 2026. godinu donosi dodatne izazove. Među globalnim faktorima ističu se američke carinske tarife, koje bi mogle natjerati bh. kompanije da traže nova tržišta. Nabavka sirovina mogla bi postati i politički i finansijski zahtjevnija, zbog čega se sve češće govori o obnovi domaćih barutana, željezara i sličnih kapaciteta.
Na domaćem planu najave izgradnje novih pogona i razvoja novih proizvoda daju određenu dozu optimizma. Ipak, ključno pitanje ostaje u kojoj mjeri su ti projekti usklađeni sa Strategijom razvoja namjenske industrije za period od 2024. do 2035. godine i mogu li dugoročno smanjiti ovisnost o uvozu i povećati stvarnu vrijednost sektora.
