Izgradnja južne gasne interkonekcije ponovo je u žiži javnosti, a Tuzla se u tom projektu izdvaja kao jedno od najvažnijih energetskih uporišta u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema ocjeni energetskog stručnjaka i bivšeg federalnog premijera Edhema Bičakčića, realizacija ovog gasovoda imala bi poseban značaj upravo za Tuzlu, prvenstveno zbog planirane izgradnje skladišta prirodnog gasa u napuštenom rudniku Tetima.
Južna gasna interkonekcija trebala bi povezati Bosnu i Hercegovinu s gasnim tržištem Evropske unije i LNG terminalom na Krku, čime bi se osigurala veća sigurnost snabdijevanja i smanjila zavisnost od jednog izvora gasa. U tom kontekstu Tuzla dobija dodatnu stratešku vrijednost, jer je još ranije donesena saglasnost da se rudnik Tetima koristi kao podzemno skladište gasa.
Takvo skladište imalo bi važnu ulogu u stabilizaciji energetskog sistema, posebno u zimskim mjesecima kada je potrošnja najveća. Omogućilo bi lakše balansiranje potreba tržišta i dodatnu sigurnost u slučaju poremećaja u isporuci gasa. Time bi Tuzla postala jedno od ključnih čvorišta gasne infrastrukture u Federaciji BiH.
Dolazak novih količina gasa iz pravca Hrvatske otvorio bi prostor i za priključenje velikih industrijskih potrošača. To je posebno važno za Tuzlu, grad s dugom industrijskom tradicijom i potrebom za stabilnim i ekološki prihvatljivijim izvorima energije. Prirodni gas mogao bi se koristiti za proizvodnju električne i toplotne energije, što bi doprinijelo smanjenju upotrebe uglja i nižim emisijama štetnih gasova.
Bičakčić ističe da je kapacitet planiranog gasovoda znatno veći od trenutne potrošnje u Bosni i Hercegovini, što dodatno naglašava potrebu za skladišnim kapacitetima poput onog u Tetimi. Geološki uslovi i postojeća rudarska infrastruktura Tuzli daju realnu šansu da preuzme centralnu ulogu u čuvanju gasa i stabilizaciji energetskog sistema.
U širem smislu, projekat južne gasne interkonekcije, zajedno s planiranim skladištem u Tuzli, uklapa se u proces energetske tranzicije i prilagođavanja klimatskim promjenama. Prelazak na prirodni gas, uz mogućnost buduće upotrebe vodonika i biogasa, otvara Tuzli prostor za novu ulogu u savremenom i održivijem energetskom sistemu Bosne i Hercegovine.