Uobičajeno je vjerovanje da pol djeteta zavisi isključivo od spermatozoida – tačnije, od toga da li nose X ili Y hromozom. Međutim, novo istraživanje sa Univerziteta Harvard sugerira da bi i godine majke mogle igrati ulogu u tome hoće li roditi dječaka ili djevojčicu.
Na prvi pogled, izgleda da je šansa da se rodi sin ili kćerka ravna bacanju novčića – 50:50. Ipak, mnogi iz ličnog iskustva poznaju porodice koje imaju samo sinove ili samo kćerke. Upravo je to podstaklo tim istraživača, predvođen Siven Vang sa Harvarda, da se zapita da li iza toga stoji nešto više od puke slučajnosti.
Analizom podataka više od 58.000 žena koje su učestvovale u dvije velike studije o zdravlju i kontracepciji u SAD-u, istraživači su pokušali otkriti ima li neka od majčinskih karakteristika uticaj na pol djece. Žene su imale od dvoje do više od petoro djece, a tim je proučavao osam različitih osobina: visinu, indeks tjelesne mase, rasu, boju kose, krvnu grupu, hronotip (vrijeme dana kada su najaktivnije), starost prve menstruacije i dob kada su postale majke.
Rezultati su pokazali da su žene koje su svoje prvo dijete rodile nakon 28. godine imale veće šanse da imaju djecu istog pola. Tačnije, kod njih je zabilježena 43 posto vjerovatnoća da imaju isključivo sinove ili isključivo kćerke, dok je taj procenat kod žena koje su rađale prije 28. godine iznosio 34 posto.
– Otkrili smo da s porastom starosti majke pri prvom porodu raste i vjerovatnoća da će imati djecu istog pola – rekla je Vang. Ostale analizirane osobine nisu pokazale značajnu vezu s polom djeteta.
Iako mehanizam ove pojave još nije jasan, pretpostavlja se da bi biološke promjene u tijelu žene s godinama mogle uticati na to koji spermatozoidi imaju veće šanse za oplodnju. Neke prethodne studije, na primjer, navode da raniji početak menstrualnog ciklusa može ići u korist rađanja muške djece, dok promjene vaginalnog pH koje se javljaju s godinama mogu povećati šansu da do oplodnje dođe X spermatozoidom – što rezultira rađanjem djevojčice.
S druge strane, Džošua Vajld sa Univerziteta u Oksfordu upozorava da bi rezultati mogli imati i socioekonomsko objašnjenje. Žene koje rađaju u kasnijim godinama možda detaljnije planiraju broj djece. Ako dobiju dvoje istog pola, možda odluče da tu stanu, dok mlađe žene, u želji za “balansom”, mogu odlučiti da rađaju dok ne dobiju dijete drugog pola.
Zaključak istraživača jeste da su za dublje razumijevanje ove pojave potrebna dodatna istraživanja. U obzir bi trebalo uzeti ne samo fiziološke promjene već i društvene i ekonomske okolnosti, kao i životnu sredinu koja može uticati na razne aspekte reproduktivnog zdravlja.