Potrošačka korpa stanovnika Republike Srpske u aprilu je ponovo otežala, ali ovoga puta teret nije raspoređen ravnomjerno. Prema svježim podacima Zavoda za statistiku, opšti indeks potrošačkih cijena zabilježio je godišnji rast od 3,6 odsto, dok su cijene u odnosu na mart porasle za dodatnih 0,3 odsto. Iza tih naizgled skromnih procenata kriju se ozbiljna poskupljenja u pojedinim segmentima, prije svega u zdravstvu, hrani i ugostiteljstvu, dok su gorivo i odjevni komadi donekle olakšali ukupnu bilansu.
Najveći udar dolazi iz medicinskog sektora. Troškovi liječenja skočili su čak 8,7 odsto na godišnjem nivou, a upadljivo poskupljenje medicinskih usluga od 37,9 odsto najviše je doprinijelo tom prosjeku. Cijene lijekova, sanitetskog materijala i pomagala takođe su se provukle u uzlazni trend, mada daleko blažim tempom od oko šest procenata. Time je zdravstvo postalo najskuplji dio lične potrošnje, i to u trenutku kada su lični budžeti već napregnuti posljedicama ranijih inflatornih talasa.
Sve skuplje je i ono bez čega svakodnevica ne može: hrana i piće. Grupa koja obuhvata osnovne namirnice i bezalkoholne napitke poskupjela je u prosjeku 8,1 odsto u odnosu na prošli april, pri čemu je rast cijena bezalkoholnih pića, u rasponu do 40 odsto, iznenadio i trgovce i kupce. U restoranima i hotelima cijene su porasle 7,3 odsto, što znači da će kafa u omiljenom kafiću ili ručak tokom vikenda koštati znatno više nego lani.
Poskupljenjima su se pridružili i duvan te segment rekreacije i kulture. Cigarete su u prosjeku skuplje oko pet procenata, dok usluge povezane s kućnim ljubimcima—prije svega veterinarske intervencije—bilježe skok od preko jedanaest procenata. Rast cijena zabilježen je i u kategoriji stanovanja, ponajviše zbog viših iznosa individualnih stanarina, dok su popravci kućnih aparata pogurali kategoriju namještaja i pokućstva na godišnji plus od jednog procenta.
Pozitivan, mada ograničen, predah za kućne budžete stigao je s drumova. Troškovi prevoza niži su 5,5 odsto u odnosu na april prošle godine, zahvaljujući jeftinijim gorivom i mazivima, čije su cijene pale preko dvanaest procenata. Sezonska sniženja još uvijek drže odjeću i obuću u minusu, pa su konfekcijski artikli i cipele jeftiniji za oko tri i po procenta. Ipak, ti povoljniji trendovi, barem za sada, nisu uspjeli da neutralizuju rast troškova na drugim, osjetljivijim stavkama kućnog budžeta.