Veliki kašalj i zaušnjaci prednjače među bolestima koje se mogu spriječiti vakcinacijom, pokazuju podaci Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH iz godišnjeg izvještaja za 2023. godinu.
Prema dostupnim informacijama, veliki kašalj je bio najčešća vakcinama preventabilna bolest, s incidencom od 1,6 na 100.000 stanovnika i ukupno 34 prijavljena slučaja, što čini 45,3 posto svih bolesti iz ove kategorije. Najveći broj oboljelih registrovan je kod djece mlađe od godinu dana, a nešto češće su obolijevali dječaci. Najviše zaraženih bilo je u Unsko-sanskom kantonu (8 slučajeva) i Kantonu Sarajevo (7 slučajeva), dok bolesti nije bilo u Posavskom, Bosansko-podrinjskom i Hercegbosanskom kantonu.
Zaušnjaci (parotitis) su zauzeli drugo mjesto među najčešćim bolestima koje se mogu spriječiti vakcinacijom, sa 23 oboljele osobe i incidencom od 1,1 na 100.000 stanovnika. Najviše oboljelih bilo je među djecom uzrasta od 1 do 4 godine, a u više od 65 posto slučajeva radilo se o dječacima. Od ukupnog broja oboljelih, osam osoba nije bilo vakcinisano, šest je imalo nepoznat vakcinalni status, a isto toliko je bilo nepotpuno vakcinisano. Samo tri osobe bile su potpuno vakcinisane. Najveći broj slučajeva zabilježen je u Kantonu Sarajevo (11), a zatim u Srednjobosanskom (5), Zeničko-dobojskom (4), Hercegovačko-neretvanskom (2) i Tuzlanskom kantonu (1). Pet kantona nije zabilježilo nijedan slučaj zaušnjaka.
U izvještaju se navodi i da je 2023. godine u Federaciji BiH evidentiran jedan slučaj akutne flakcidne paralize (AFP), dok se vakcinacija u ovom entitetu obavlja protiv ukupno deset zaraznih bolesti. Pored velikog kašlja i zaušnjaka, registrovani su i slučajevi ospica (10), infekcija izazvanih Haemophilus influenzom tipa B (4), pneumokokne infekcije (3) i jedan slučaj tetanusa. Oboljenja su zabilježena u svim starosnim grupama, a najčešće među necijepljenima i osobama s nepoznatim vakcinalnim statusom.
Kada je riječ o vakcinacijskom obuhvatu, iz Zavoda napominju da je i tokom 2023. godine zabilježen nizak odziv na obavezna vakcinisanja, posebno kada je riječ o MRP (morbili, rubeola, parotitis) vakcini. Obuhvat vakcinacijom protiv tuberkuloze iznosio je 94,3 posto, dok su tri doze vakcine protiv hepatitisa B primile 70,8 posto djece. Obuhvat peterovalentnom vakcinom bio je 64,5 posto, dok je docjepljivanje u drugoj godini iznosilo 44,3 posto, a u petoj godini 36,6 posto. Vakcinacija školske djece protiv difterije i tetanusa (dT adultis) iznosila je 78,1 posto.
MRP vakcina je u prvoj dozi obuhvatila 51,5 posto ciljne populacije, dok je dodatno vakcinisano 3.605 djece starijih dobnih grupa, čime je zabilježen porast obuhvata za oko 20 posto. Druga doza MRP vakcine, koja se daje u šestoj godini života, obuhvatila je 56,3 posto djece.
Zavod upozorava da niski procenti vakcinisanih, kako u 2023. tako i prethodnih pandemijskih godina, predstavljaju ozbiljan rizik za pojavu epidemija bolesti koje su se godinama uspješno sprječavale vakcinacijom.
