Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, a jedan od ključnih faktora rizika jeste povišen nivo holesterola u krvi. Iako na genetiku i druge nepromjenjive faktore ne možemo uticati, stručnjaci ističu da način ishrane igra presudnu ulogu u očuvanju zdravlja srca.
„Čak i male promjene u načinu ishrane mogu imati veliki zdravstveni značaj ako ih se pridržavate na duže staze“, poručuje kardiolog dr Patrik Ki za Parade.
Jedna od najvažnijih prehrambenih navika na koju ljekari skreću pažnju jeste unos zasićenih masnoća – koje se, prema riječima stručnjaka, direktno povezuju s povećanim rizikom od srčanih bolesti.
„Kod osoba koje unose velike količine zasićenih masti, vidimo jasan porast rizika od srčanih oboljenja“, upozorava kardiolog dr Bredli Server.
Zasićene masti se najčešće nalaze u crvenom mesu i punomasnim mliječnim proizvodima. Njihov prekomjeran unos potiče jetru da proizvodi više LDL holesterola – poznatog i kao „loš“ holesterol – koji doprinosi začepljenju arterija i povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
Zasićene masnoće su prisutne svuda – ali postoji rješenje
Problem je što su zasićene masnoće veoma rasprostranjene. Nalazimo ih u brzoj hrani, industrijskim pecivima, sladoledu i mnogim drugim prerađenim proizvodima. Osim toga, deklaracije na ambalaži često mogu biti zbunjujuće.
„Mnogi proizvodi koji se reklamiraju kao ‘light’ ili s manjim udjelom masti i dalje sadrže značajne količine zasićenih masnoća, ili pak imaju povećane količine šećera i soli“, objašnjava dr Ki.
Naglašava i kako današnja opsesija unosom proteina često vodi ljude ka crvenom mesu – koje, iako bogato proteinima, sadrži i visok udio zasićenih masti.
Jednostavne promjene za zdravije srce
Ipak, smanjenje unosa zasićenih masnoća nije teško – ako se usvoje određene navike. Kardiolozi savjetuju da:
- povećate unos povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica,
- umjesto maslaca koristite maslinovo ili avokadovo ulje,
- birate nemasne ili biljne izvore proteina – poput ribe, sočiva, leblebija i tofua,
- pažljivo čitate deklaracije i izbjegavate proizvode s „skrivenim“ mastima,
- što rjeđe jedete u restoranima gdje ne znate tačan sastav obroka.
„Najefikasniji način da smanjite unos zasićenih masti jeste da znate tačno šta unosite u organizam“, zaključuje dr Server.
Male, ali dosljedne promjene u prehrani mogu dugoročno sačuvati zdravlje srca – i to bez velikih odricanja.