Zapošljavanje osoba s invaliditetom u Federacija Bosne i Hercegovine predstavlja zakonsku obavezu za poslodavce, ali i važan mehanizam za izgradnju inkluzivnog i održivog tržišta rada.
U skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom, poslodavci na otvorenom tržištu rada – uključujući državne organe, javne ustanove i javna preduzeća – dužni su zaposliti najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 16 zaposlenih.
Ukoliko tu obavezu ne ispune, obavezni su mjesečno uplaćivati poseban doprinos u iznosu od 25% prosječne plaće u FBiH za svaku osobu koju su bili dužni zaposliti. Procjenjuje se da zapošljavanjem jedne osobe s invaliditetom na svakog 16. zaposlenika poslodavci na godišnjem nivou mogu uštedjeti oko 4.800 KM, prema prosječnoj plaći iz 2025. godine.
Sredstva prikupljena po ovom osnovu vraćaju se kroz poticaje za zapošljavanje i samozapošljavanje, profesionalnu rehabilitaciju, prilagodbu radnih mjesta i kontinuiranu podršku zaposlenim osobama s invaliditetom. Poslodavci koji ne podliježu obavezi zapošljavanja, ali imaju mogućnost angažirati osobe s invaliditetom, također ostvaruju pravo na zakonom propisane stimulacije, uz obavezu mjesečne uplate 0,5% od ukupnog iznosa bruto plaća – osim ako zapošljavaju osobe s invaliditetom u skladu sa zakonom.
Primjeri iz prakse
Pozitivna iskustva potvrđuju da inkluzija donosi konkretne rezultate. Marija Lučić, direktorica JU Starački dom Tomislavgrad, ističe da se zaposlena osoba s invaliditetom uspješno socijalizirala, značajno doprinijela radu doma i obavila niz poslova u okviru svojih mogućnosti.
Na potrebu dosljedne primjene zakona ukazuje i rukovodstvo Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Direktor Fonda Ahmet Baljić naglašava da je važno osigurati potpunu primjenu zakonskih rješenja, jer i dalje postoji značajan broj poslodavaca koji ne zapošljavaju propisani broj osoba s invaliditetom niti uplaćuju posebne doprinose.
Ističe da Fond svoje mjere i aktivnosti najvećim dijelom finansira upravo iz tih sredstava, te upozorava da bi bez adekvatnog zakonskog okvira mogli biti ugroženi postojeći programi podrške.
Privatni sektor kao primjer dobre prakse
Iskustva iz privatnog sektora pokazuju da inkluzija nije samo regulatorna obaveza, već i razvojna strategija. Vedad Vajzović, predsjednik centra „ProReha“ i direktor kompanije „Greens“ d.o.o., naglašava da je proces proizvodnje od početka prilagođen osobama s invaliditetom, po principu univerzalnog dizajna, čime se pokazuje da svako radno mjesto može biti inkluzivno.
Širu društvenu dimenziju ove teme ističe i Mirza Ustamujić, direktor Energoinvest d.d. Sarajevo, navodeći da inkluzija nadilazi poslovne okvire i postaje pitanje kolektivne odgovornosti.
Efikasnost sistema u brojkama
Podaci ukazuju na konkretne rezultate sistema podrške:
8.079 dodijeljenih poticaja,
1.432 osobe obuhvaćene rehabilitacijskim programima,
7.331 finansiran ili sufinansiran program,
3.787 zaposlenih osoba s invaliditetom koje ostvaruju kontinuiranu novčanu podršku.
Zapošljavanje osoba s invaliditetom tako se potvrđuje kao model koji istovremeno jača poslovne performanse, reputaciju i društvenu odgovornost, ali prije svega osigurava pravo na rad i dostojanstvo onima kojima je podrška najpotrebnija.