Udruženje žrtava i svjedoka genocida te Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa uputili su zvaničan zahtjev Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i svim kantonalnim vladama da 9. januar bude proglašen Danom žalosti u Federaciji BiH. Kako je navedeno, zahtjev je upućen zbog, kako ističu, nastavka provokacija iz Republike Srpske vezanih za obilježavanje neustavnog praznika tog entiteta.
U obrazloženju zahtjeva navodi se da obilježavanje 9. januara predstavlja vrijeđanje žrtava i ima duboke historijske i pravne posljedice, koje su potvrđene kroz odluke domaćih i međunarodnih sudova.
Pozivanje na presude međunarodnih sudova
U prijedlogu odluke udruženja se pozivaju na naslijeđe Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove. Naglašen je značaj pravosnažnih presuda ovih sudova, kao i uloga Ujedinjenih naroda i Evropske unije u borbi protiv nekažnjivosti i očuvanju međunarodnog mira.
Prema presudama MKSJ-a i MRMKS-a, utvrđena su dva udružena zločinačka poduhvata s ciljem stvaranja etnički čistih teritorija u Bosni i Hercegovini i rušenja međunarodno priznate države BiH. Presudama je potvrđeno postojanje međunarodnog oružanog sukoba, kao i teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava širom zemlje, uključujući zločin genocida u Srebrenici i Istočnoj Bosni.
Navodi se da je realizacija ovih planova započela 9. januara 1992. godine proglašenjem tzv. države srpskog naroda u BiH, što je označeno kao uvod u rat i masovne zločine. Za učešće u tim planovima osuđene su ključne političke i vojne figure, uključujući Radovana Karadžića i Ratka Mladića, kao i druge visoke zvaničnike pred međunarodnim sudovima.
Odluke Ustavnog suda i poruka žrtvama
Udruženja podsjećaju i na odluku Ustavnog suda BiH, prema kojoj obilježavanje 9. januara kao entitetskog praznika nije u skladu s Ustavom BiH, jer diskriminiše građane koji ne pripadaju jednom narodu. Sud je utvrdio da je taj datum vezan za odluku donesenu bez učešća Bošnjaka, Hrvata i Ostalih, čime je narušen princip ravnopravnosti.
U zahtjevu se navodi da su svi građani Bosne i Hercegovine tog dana postali žrtve politike koja je dovela do rata i masovnih zločina, te da 9. januar simbolizira najmračnija sjećanja na stradanja širom zemlje. Ističe se da javno obilježavanje ovog datuma, uprkos presudama međunarodnih sudova i odlukama Ustavnog suda BiH, predstavlja dodatno ugrožavanje pravnog poretka i vrijeđanje žrtava.
Zahtjev Udruženja žrtava i svjedoka genocida i Pokreta majki enklava Srebrenica i Žepa podržalo je i Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida agresije na Bosnu i Hercegovinu.