Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 46 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o doprinosima FBiH, čime je potvrđen postojeći model plaćanja doprinosa za osobe koje ostvaruju prihode van klasičnog radnog odnosa, uključujući freelancere.
Zahtjev poslanika i razlozi osporavanja
Zahtjev se odnosio na preispitivanje ustavnosti odredaba člana 6a tačka 11 i člana 10a Zakona o doprinosima FBiH, kao i pripadajućeg pravilnika. Podnosioci zahtjeva smatrali su da se ovim zakonskim rješenjima osobe koje nisu u radnom odnosu dovode u neravnopravan položaj, jer imaju obavezu plaćanja doprinosa, posebno zdravstvenog osiguranja, koje u praksi ne mogu koristiti na isti način kao zaposleni u klasičnom radnom odnosu.
U obrazloženju zahtjeva navedeno je da pravni sistem Federacije BiH ne prepoznaje na adekvatan način status osoba koje prihode ostvaruju kroz samostalne ili povremene djelatnosti. Iako su takva lica obveznici doprinosa, njihova prava iz sistema socijalnog i zdravstvenog osiguranja nisu jasno i sistemski uređena, što je, prema mišljenju poslanika, suprotno principima jednakosti i pravičnosti.
Stav Ustavnog suda Federacije BiH
Ustavni sud FBiH zauzeo je stav da osporene odredbe Zakona o doprinosima ne mogu biti predmet ocjene ustavnosti u kontekstu navodne povrede prava iz socijalnog osiguranja. U odluci je navedeno da su u pravnom sistemu Federacije BiH obaveza plaćanja doprinosa i prava iz socijalnog osiguranja normativno razdvojene cjeline, koje se uređuju različitim propisima.
Sud je istakao da eventualne manjkavosti u ostvarivanju prava iz sistema socijalnog osiguranja ili njihova nedovoljna uređenost ne mogu biti osnov za proglašenje neustavnim zakonskih odredaba kojima se propisuju obaveze plaćanja doprinosa.
Posljedice odluke za freelancere
Ovom odlukom Ustavnog suda na snazi ostaje postojeći model oporezivanja i doprinosa za freelancere i druge osobe koje ostvaruju prihode van klasičnog radnog odnosa. To znači da se obaveza plaćanja doprinosa ne mijenja, uprkos ranijim upozorenjima da sistem ne osigurava jednaka prava u odnosu na klasično zaposlene.
Odluka bi mogla izazvati dodatno nezadovoljstvo među radnicima izvan radnog odnosa, ali eventualne izmjene ovog sistema sada ostaju isključivo u domenu zakonodavne vlasti, kroz izmjene postojećih zakona ili donošenje novih rješenja koja bi preciznije uredila status i prava freelancera u Federaciji BiH.