Vlada Tuzlanskog kantona usvojila je Plan proljetne sjetve za 2026. godinu, kojim je predviđeno da bude zasijano nešto više od 36.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. To predstavlja smanjenje od oko 1,5 posto u odnosu na prošlogodišnju realizaciju, uprkos nižim cijenama repromaterijala.
Prema podacima resornog ministarstva, najveći dio planiranih površina odnosi se na žitarice, dok su kod povrtnog i krmnog bilja predviđene manje površine.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK Fedahija Ahmetović naveo je da je plan izrađen na osnovu podataka općinskih i gradskih službi.
Površine pod žitaricama planirane su u blagom porastu (oko 1,18% više nego prošle godine).
Sjetva kukuruza za zrno povećana je za 153 hektara (oko 1,07%).
Povrće, krompir i krmno bilje planirani su na manjim površinama nego 2025. godine.
Za realizaciju proljetne sjetve planirano je oko 71 milion KM, što je za više od 16 miliona KM manje nego prošle godine. Kao razlozi navode se niže cijene sjemena, đubriva, goriva i maziva, ali i nešto manja ukupna planirana sjetvena površina.
Poljoprivrednici upozoravaju na dublje probleme
Predstavnici poljoprivrednih udruženja ističu da pad sjetvenih površina nije izolovan slučaj, već trend prisutan širom Federacije Bosne i Hercegovine.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo upozorava da je ključni problem nesiguran plasman proizvoda i pritisak jeftinog uvoza.
Prema njegovim riječima:
Proizvodnja u Federaciji postepeno opada.
Viškovi mlijeka i drugi tržišni poremećaji stvaraju dodatnu nesigurnost.
Niže cijene inputa nisu dovoljan motiv za povećanje proizvodnje.
Poljoprivrednici ističu da je veći problem pitanje plasmana nego troškova proizvodnje — jer, kako navode, bez sigurnog tržišta nema ni motivacije za ulaganje u sjetvu.
Nova strategija do 2034. godine
U Vladi TK pokrenuta je procedura izrade nove Strategije razvoja poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede do 2034. godine. Najavljeno je uključivanje stručnjaka, institucija i proizvođača u proces izrade dokumenta.
Poljoprivrednici očekuju da nova strategija donese:
jaču zaštitu domaće proizvodnje,
stabilnije tržišne uslove,
konkretnije mjere podrške proizvođačima.
Iako su projekcije plana često premašivane u realizaciji, ostaje pitanje hoće li tržišne prilike i sistemska rješenja uspjeti zaustaviti pad interesa za sjetvu u Federaciji BiH.