Bijela kuća je predstavila dugonajavljivani mirovni plan predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, namijenjen rješavanju sukoba u Gazi. Prema prijedlogu, Izrael se obavezuje da neće okupirati niti anektirati teritoriju Gaze, a glavni cilj je stvaranje prostora koji neće predstavljati prijetnju svojim susjedima i koji će biti oslobođen struktura terora.
Ovaj plan zamišljen je kao put ka okončanju rata koji već mjesecima razara Pojas Gaze, uz naglasak na obnovi, međunarodnom nadzoru i koracima koji bi trebali voditi ka sigurnijem i stabilnijem životu za građane tog područja.
Plan koji obećava trenutni prekid sukoba
U prijedlogu stoji da bi rat bio odmah zaustavljen ukoliko obje strane, i Izrael i Hamas, pristanu na predložene mjere. Izraelske snage bi se tada povukle na dogovorenu liniju, dok bi vojne operacije i bombardovanja bila obustavljena. Tokom tog perioda linije fronta ostale bi zamrznute sve dok se ne steknu uslovi za potpuno povlačenje izraelske vojske.
Prema dogovoru, oslobađanje talaca imalo bi ključnu ulogu. Već u roku od 72 sata nakon izraelskog prihvatanja plana, svi taoci – i živi i mrtvi – trebali bi biti vraćeni. Nakon toga bi Izrael oslobodio značajan broj palestinskih zatvorenika, uključujući žene i djecu pritvorene poslije 7. oktobra 2023. godine. Ovakav reciprocitet zamišljen je kao početni korak ka stvaranju povjerenja među stranama koje već dugo ne pronalaze zajednički jezik.
Humanitarna pomoć i proces obnove
Jedan od centralnih elemenata plana odnosi se na humanitarnu pomoć i obnovu Gaze. Plan predviđa da nakon oslobađanja talaca odmah započne ulazak humanitarnih konvoja. Količina pomoći ne bi smjela biti manja od one definisane ranijim sporazumom iz januara 2025. godine. Fokus bi bio na obnovi ključne infrastrukture – vode, električne energije, kanalizacije, bolnica i pekara – ali i na otvaranju puteva i uklanjanju ruševina.
Distribuciju pomoći provodile bi međunarodne institucije poput Ujedinjenih nacija i Crvenog polumjeseca, bez direktnog uplitanja zaraćenih strana. Također, planom je predviđeno i otvaranje graničnog prelaza Rafah pod međunarodnim mehanizmom, što bi omogućilo nesmetan ulazak i izlazak ljudi.
Uz humanitarnu pomoć, postepeno bi se pokretala i tranzicijska uprava Gaze. Njome bi rukovodio tehnički, apolitični komitet sastavljen od Palestinaca i međunarodnih eksperata, dok bi nadzor imao novoformirani međunarodni Odbor za mir na čijem bi čelu bio Donald Trump, zajedno s drugim svjetskim liderima, među kojima se spominje i bivši britanski premijer Tony Blair.
Demilitarizacija i uloga međunarodnih snaga
Trumpov plan jasno naglašava da Hamas i druge frakcije neće imati nikakvu ulogu u budućem upravljanju Gazom. Sva vojna infrastruktura, uključujući tunele i fabrike oružja, bila bi uništena pod nadzorom nezavisnih posmatrača. Za članove Hamasa koji se odreknu oružja i obavežu na mir, plan predviđa amnestiju ili siguran izlazak u druge zemlje.
Kako bi se osigurala stabilnost, formirale bi se Međunarodne stabilizacione snage (ISF), koje bi bile raspoređene odmah nakon potpisivanja sporazuma. Njihov zadatak bio bi obuka palestinskih policijskih snaga i saradnja s Jordanom i Egiptom u očuvanju sigurnosti granica. ISF bi takođe radio na sprječavanju šverca oružja i obezbjeđivanju brzog protoka robe potrebne za obnovu.
Izrael bi se povlačio postepeno, u skladu s napretkom procesa demilitarizacije i uspostave stabilnosti, predajući teritoriju pod nadzor ISF-a. Konačan cilj je Gaza koja ne predstavlja prijetnju Izraelu, Egiptu niti vlastitom stanovništvu.
Ekonomska obnova i vizija “Nove Gaze”
Trumpov plan ide i korak dalje – predviđa ekonomski razvoj Gaze kroz investicije i stvaranje posebne ekonomske zone sa povlaštenim carinskim stopama. Panel stručnjaka, koji su ranije učestvovali u kreiranju modernih gradova na Bliskom istoku, radio bi na razvojnim projektima, s fokusom na zapošljavanje i otvaranje novih prilika za stanovnike Gaze.
Prema ovom konceptu, stanovnici neće biti prisiljeni da napuštaju svoju zemlju. Naprotiv, plan ih ohrabruje da ostanu i učestvuju u izgradnji bolje budućnosti. Oni koji žele otići, imat će pravo na slobodu kretanja, ali i mogućnost povratka.
Trumpov plan predviđa i međuvjerski dijalog, kroz koji bi se pokušalo graditi povjerenje i smanjiti neprijateljske percepcije između Palestinaca i Izraelaca. Ideja je da se kroz toleranciju i zajedničke projekte oblikuje nova realnost, gdje sukob neće biti jedina tema koja određuje odnose među ljudima.
Odgovor svijeta i naredni koraci
Premijer Izraela Benjamin Netanyahu već je podržao plan, a sada se čeka odgovor Hamasa. Bijela kuća je naglasila da će, i u slučaju odbijanja, određene mjere biti sprovedene u područjima koja se označe kao “zone bez terora”.
Trump je u svom obraćanju izjavio da vjeruje kako je ovaj plan korak ka “vječnom miru na Bliskom istoku”, naglašavajući da svijet mora prepoznati trenutak u kojem postoji mogućnost da se prekine krvavi ciklus nasilja. U tom smislu, plan ne ostaje samo politički dokument, već i poruka nade za ljude koji već decenijama trpe posljedice sukoba.