Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), postoji 80 posto šanse da će barem jedna godina u periodu od 2025. do 2029. godine biti toplija od dosadašnje najtoplije godine, koja je trenutno 2024.
Rast temperature i ozbiljni klimatski izazovi
WMO navodi i da postoji 86 posto šanse da će neka od narednih godina biti toplija za 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na period prije industrijske ere. Trenutno svjedočimo deset najtoplijih godina u historiji.
Zamjenica generalnog sekretara WMO-a, Ko Barrett, ističe da izvještaj ne donosi optimizam za naredni period. Ona upozorava da će negativni efekti na ekonomije, svakodnevni život, prirodu i planetu nastaviti rasti. Barrett naglašava važnost stalnog praćenja i predviđanja klimatskih promjena kako bi donositelji odluka imali naučne alate potrebne za prilagođavanje.
Već sada zagrijavanje dovodi do pojačanih talasa vrućine, intenzivnih padavina, dugotrajnih suša, otapanja ledenjaka i morskog leda, zagrijavanja okeana te porasta nivoa mora.
Ciljevi Pariskog sporazuma i budućnost klime
U okviru Pariskog sporazuma, zemlje su se obavezale da će održati rast prosječne globalne temperature ispod 2 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, uz težnju da ograniče porast na 1,5 stepeni.
Naučna zajednica upozorava da svaki dodatni djelić stepena predstavlja povećan rizik od ozbiljnijih posljedica klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih prilika.
Na predstojećoj UN konferenciji o klimatskim promjenama, COP30, biće razmotreni novi, ažurirani planovi za klimatske akcije, poznati kao Nacionalno određeni doprinosi. Ovi planovi su ključni za ostvarenje ciljeva postavljenih u Pariskom sporazumu.