Podijeljeni svijet nakon udara na Iran
Napetost na globalnoj sceni raste nakon što je američki predsjednik Donald Trump naredio vazdušni udar na tri ključna iranska nuklearna postrojenja. Dok svijet posmatra razvoj događaja, reakcije vodećih političkih figura ukazuju na duboku podijeljenost oko legitimnosti i posljedica ovog napada. Dok neki vide odlučan potez protiv širenja nuklearnog oružja, drugi u Trumpovom činu prepoznaju opasnu provokaciju koja bi mogla destabilizovati cijeli region.
U Izraelu, atmosfera je sasvim drugačija. Premijer Benjamin Netanyahu nije krio zadovoljstvo nakon što su američke bombe pogodile objekte koje je Iran godinama gradio u tajnosti. Za njega je Trumpov potez čin hrabrosti koji će, kako tvrdi, promijeniti tok historije. Njegova podrška američkom predsjedniku dolazi kao potvrda dubokog savezništva koje dvije države njeguju, ali i kao jasan signal regionalnim protivnicima da vojna sila i dalje ostaje opcija.
Iranski zvaničnici najavljuju odgovor
S druge strane, iz Teherana dolazi žestoka retorika. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi oglasio se odmah nakon napada, optužujući Sjedinjene Države za grubo kršenje međunarodnog prava. Njegove riječi su bile teške i bez uvijanja – optužba da je članica Savjeta bezbjednosti UN-a napala miroljubiva postrojenja, kako ih Teheran naziva, otvara pitanja o opravdanosti i legalnosti američkog postupka.
Iran jasno stavlja do znanja da će iskoristiti sve mehanizme samoodbrane koji mu stoje na raspolaganju. Zvanične poruke koje dolaze iz Teherana sve više podsjećaju na najavu direktnog odgovora, a nervoza raste ne samo u regiji nego i u međunarodnim diplomatskim krugovima. U porukama koje kruže iranskim medijima, osjeća se ton odlučnosti, ali i osjećaj izdaje od strane međunarodne zajednice.
UN i EU upozoravaju na opasnu eskalaciju
Ujedinjene nacije nisu ostale nijeme. Generalni sekretar Antonio Guterres izrazio je duboku zabrinutost zbog američkog napada, ističući da se Bliski istok već nalazi na ivici. Njegove riječi, izgovorene s posebnom težinom, bile su poziv na uzdržanost. U njegovom obraćanju nije bilo osude, ali ton upozorenja bio je jasan. Guterres je pozvao sve strane da izbjegnu dalju eskalaciju, podsjećajući da su posljedice po civile već sada ozbiljne.
Evropska unija se priključila pozivima za diplomatsko rješenje. Visoka predstavnica Kaja Kallas naglasila je da se Iranu ne smije dopustiti razvoj nuklearnog oružja, ali i da se dijalog mora obnoviti. Njena izjava reflektuje kompleksnost evropske pozicije – zabrinutost zbog iranskog nuklearnog potencijala, ali i neprihvatanje unilateralnih vojnih poteza koji mogu izazvati lavinu konflikta.
Bliski istok pod pritiskom
Region je i prije ovog napada bio osjetljiv, ali sada se čini da se balans nepovratno pomjera. Irak je odmah reagovao, ističući kako američka intervencija predstavlja ozbiljan udar na sigurnost regije. Zvanični Bagdad pozvao je na hitnu deeskalaciju i diplomatske mehanizme kao jedini put prema stabilnosti. Njihov ton nije bio agresivan, ali je jasno dao do znanja da regionalne vlade osjećaju posljedice globalnih sukoba na vlastitoj koži.
Saudijska Arabija i Katar, iako različitih političkih stavova, dijele zabrinutost oko daljnjeg razvoja situacije. Iz Rijada dolazi poziv za međunarodnu mobilizaciju i hitno političko rješenje, dok iz Dohe stižu upozorenja na moguće katastrofalne posljedice. U pozadini ovih izjava leži osjećaj da bi jedan pogrešan potez mogao dovesti do šireg konflikta, koji bi izašao iz okvira trenutnih tenzija između Teherana, Tel Aviva i Washingtona.
Unutar NATO-a, reakcije su suzdržane, ali oprezne. Savez prati situaciju, naročito zbog svojih operacija u susjednom Iraku. Iako još nema konkretnih poteza, unutar Saveza raste zabrinutost zbog mogućeg uticaja na trupe koje se već nalaze u osjetljivim misijama.
