Smanjenje pušenja u Švedskoj direktno se odrazilo na zdravstvene pokazatelje. Ukupna smrtnost od bolesti povezanih s pušenjem danas je gotovo četrdeset posto niža u odnosu na evropski prosjek.
Globalni trendovi u javnom zdravstvu i promjene u duhanskoj industriji u posljednjim godinama snažno utiču na pristup smanjenju pušenja. U središtu tih promjena nalaze se bezdimni proizvodi, prepoznati kao potencijalno manje štetna alternativa za odrasle pušače koji, i pored upozorenja, ne bi prestali koristiti nikotin. Bosna i Hercegovina tek ulazi u taj proces, ali iskustva drugih zemalja pokazuju da se, uz jasnu regulaciju i informisanje javnosti, rezultati mogu postići brže nego što se očekuje.
Najbolji primjer dolazi iz Švedske, koja je 2025. godine postala prva zemlja na svijetu s udjelom pušača manjim od pet posto. Danas u Švedskoj puši tek 5,3 posto odraslih, dok je među mladima do 24 godine taj udio svega 2,3 posto. Time je Švedska ostvarila cilj koji Evropska unija planira dosegnuti tek 2040. godine.
Kako je Švedska postigla najniži nivo pušača u Evropi?
Pad pušenja u Švedskoj značajno je poboljšao zdravstvene pokazatelje. Smrtnost od bolesti koje se povezuju s pušenjem niža je za skoro četrdeset posto u odnosu na evropski prosjek. Ključni element uspjeha nalazi se u prelasku s klasičnih cigareta na bezdimne alternative. Šveđani i dalje konzumiraju sličnu količinu nikotina kao i ostatak Evrope, ali u obliku nikotinskih vrećica i drugih proizvoda bez sagorijevanja – procesa koji stvara najveći dio štete po zdravlje.
Prema procjenama stručnjaka, ako bi cijela Evropska unija primijenila ovaj model, u narednih deset godina moglo bi se spasiti oko tri i po miliona života.
Slični trendovi širom svijeta
Pozitivni rezultati vidljivi su i u drugim državama. U Češkoj je stopa pušenja u tri godine pala sa trideset na dvadeset tri posto. U Grčkoj, koja ima jednu od tradicionalno najviših stopa pušenja, udio pušača je smanjen s četrdeset dvije na trideset šest posto, a više od šest stotina hiljada ljudi prestalo je pušiti. U Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je vaping dio programa odvikavanja, pušenje je palo na historijski niskih 10,4 posto. Sve ove zemlje prihvatile su pristup koji uzima u obzir činjenicu da dio odraslih pušača neće prestati koristiti nikotin, te da im treba ponuditi alternative s potencijalno manjim rizikom.
OMNI™ – uloga nauke u smanjenju štetnosti
Veliku ulogu u novom pristupu ima i naučna podloga. Transformacija duhanske industrije prema bezdimnim proizvodima sve se više oslanja na međunarodna istraživanja i medicinsku literaturu.
U tom kontekstu posebno se izdvaja OMNI™, globalna naučna platforma koja objedinjuje nezavisna istraživanja, studije trećih strana i stručnu literaturu o smanjenju štete od pušenja. Platforma je nastala kako bi osigurala transparentan i pouzdan uvid u naučne dokaze, te ponudila kvalitetne informacije zdravstvenim institucijama, regulatorima i javnosti.
Na globalnoj konferenciji u Stockholmu krajem augusta 2025. godine predstavljena je OMNI™ platforma. Poruka konferencije bila je jasna – kad se prihvati koncept smanjenja štete, a ne isključivog zabrinjivanja, rezultati postaju vidljivi.
Samo mjesec poslije, na Global Tobacco Nicotine Forumu u Briselu, Kingsley Wheaton iz BAT-a predstavio je prve podatke.
„Samo godinu dana nakon pokretanja platforme OMNI™, vidimo značajne pomake u percepciji. U zemljama gdje je platforma lansirana, percepcija o nikotinskim vrećicama popravila se za dvadeset šest posto među zdravstvenim stručnjacima i četrdeset pet posto među kreatorima politika. Na globalnom nivou, svijest o smanjenju štetnosti porasla je na četrdeset dva posto u 2025. godini“, rekao je Wheaton.
Ipak, izazovi ostaju. Većina javnosti i dalje smatra da bezdimne proizvode treba regulisati jednako strogo kao cigarete, dok se razumijevanje nikotina smanjuje čak i među zdravstvenim radnicima. Wheaton upozorava da takav jaz između nauke, politike i javnosti treba hitno premostiti.
Česte su i zablude o nikotinu. Istraživanje u Hrvatskoj iz 2025. godine pokazalo je da 61 posto građana pogrešno smatra da nikotin izaziva rak, a gotovo polovina vjeruje da su bezdimni proizvodi jednako ili više štetni od cigareta. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, nikotin nije kancerogen – glavni uzrok bolesti je dim, odnosno sagorijevanje duhana.
Švedska to najbolje potvrđuje. Šveđani unose količinu nikotina sličnu evropskom prosjeku, ali zbog izostanka dima bilježe najnižu smrtnost od bolesti povezanih s pušenjem u Evropi.
Transformacija industrije i novi pristupi
Promjene se dešavaju i unutar same industrije. BAT je jedan od najvidljivijih primjera. „Kad sam se prije više od dvadeset pet godina pridružio BAT-u, ideja o društvu bez dima izgledala je nedostižno. Danas više od osamdeset posto prihoda u Švedskoj dolazi od bezdimnih proizvoda“, kazao je Wheaton.
Dodao je da transformacija traži hrabrost, ulaganja i spremnost da se preispita dosadašnja praksa.
Može li švedski model uspjeti i u BiH?
Bosna i Hercegovina i dalje ima jednu od najviših stopa pušenja u Evropi. Ipak, polako raste svijest o mogućnosti izbora za odrasle pušače koji ne bi prestali koristiti nikotin, ali bi mogli preći na alternative s potencijalno manjim rizikom. Time BiH postaje dio globalnog trenda transformacije koji već pokazuje rezultate širom svijeta.