Odluka o zabrani rada trgovina nedjeljom u Federaciji Bosne i Hercegovine i dalje izaziva brojne reakcije, piše Akta.ba. Neradna nedjelja, kao dio novog Zakona o unutrašnjoj trgovini, uvedena je s ciljem zaštite prava radnika i omogućavanja boljeg balansa između privatnog i poslovnog života. Ipak, u praksi, ovo rješenje sve češće nailazi na protivljenje u lokalnim zajednicama koje u njemu vide prepreku za razvoj maloprodaje i lokalne ekonomije.
Posljednja u nizu općina koja je zatražila izuzeće od ove zakonske odredbe jeste Velika Kladuša. Općinsko vijeće ove općine usvojilo je odluku kojom predlaže Vladi Federacije BiH da se trgovinski objekti na njenoj teritoriji izuzmu iz primjene članova 18. stav (1), (2) i (3) Zakona o unutrašnjoj trgovini. Drugim riječima, žele da se dozvoli rad trgovina nedjeljom, uprkos važećem zakonu koji nalaže suprotno.
Dokument s ovim prijedlogom bit će proslijeđen Federalnom ministarstvu trgovine, koje bi trebalo razmotriti zahtjev i odlučiti da li postoji osnova za izuzeće. Velika Kladuša svoj stav pravda potrebom da lokalni trgovci nastave s radom i nedjeljom, kako bi očuvali promet, radna mjesta i zadovoljili potrebe stanovništva koje je naviklo na dostupnost trgovina sedam dana u sedmici.
Velika Kladuša nije usamljena u ovom stavu. Još ranije, zahtjev za izuzeće podnijela je općina Orašje, a nakon nje slični prijedlozi stigli su i iz Maglaja, Visokog, Jablanice te sarajevskih općina Stari Grad i Novi Grad. U međuvremenu, pridružile su im se i općine Tešanj, Doboj Jug, Konjic i Neum. Svi oni ističu da neradna nedjelja nije prilagođena lokalnim ekonomskim okolnostima i da bi njena primjena mogla imati negativne posljedice po mikro i male privredne subjekte.
S druge strane, sindikati i pojedine nevladine organizacije pozdravljaju uvođenje neradne nedjelje. Navode da su trgovinski radnici godinama radili bez dana odmora i da je ova mjera korak ka većoj zaštiti njihovih prava. Osim toga, ističu kako iskustva iz drugih zemalja pokazuju da slobodna nedjelja ne mora značiti pad prometa, jer se potrošačke navike mogu usmjeriti ka drugim danima u sedmici.
Neradna nedjelja je, očigledno, pitanje koje izaziva podijeljena mišljenja, ali i otvara prostor za širu diskusiju o ravnoteži između potreba tržišta i zaštite radničkih prava. Lokalni nivoi vlasti pokušavaju pronaći rješenja koja odgovaraju specifičnostima njihovih sredina, dok se na višim nivoima očekuje donošenje jedinstvenog stava koji bi zadovoljio sve strane – ako je to uopće moguće.
Za sada, ostaje neizvjesno da li će Vlada FBiH udovoljiti zahtjevima pojedinih općina i uvesti fleksibilniji pristup primjeni zakona. Ipak, jedno je sigurno – tema neradne nedjelje i dalje će ostati aktuelna, kako među političarima, tako i među građanima čiji svakodnevni život direktno zavisi od odluka donesenih u Sarajevu.
