Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Nova 1447. hidžretska godina nastupa s akšam-namazom u srijedu, 25. juna 2025. godine. Tim povodom, centralna svečanost bit će održana u Sarajevu, u Gazi Husrev-begovoj džamiji, najavljeno je iz Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice.
Program će početi u 19.30 sati, a prisutnima će se obratiti zamjenik reisul-uleme dr. Enes-ef. Ljevaković, koji će kazivati vaz, navodi se u saopćenju.
Značaj Hidžre u islamskoj tradiciji
Hidžra, odnosno seoba poslanika Muhammeda, a. s., i njegovih sljedbenika iz Mekke u Medinu, predstavlja jedan od najvažnijih događaja u povijesti islama. Dogodila se 622. godine po Isau, a. s., i bila je prekretnica u razvoju muslimanske zajednice. Hidžra se spominje na više od trideset mjesta u Kur'anu, a zabilježena je i u brojnim hadisima Božijeg Poslanika.
Ova seoba nije bila samo fizičko preseljenje, već simbol duhovnog i društvenog preokreta. Bila je izraz zrelosti i svjesnosti muslimana o potrebi da, u ime Boga, tragaju za pravednijim društvom i duhovnom slobodom. Hidžra je ujedno i podsjetnik da borba protiv obespravljenosti ne podrazumijeva samo unutarnju pobožnost, već i konkretne društvene korake.
Novi početak za muslimane
Nakon dolaska u Medinu, muslimani su formirali zajednicu zasnovanu na univerzalnim vrijednostima, oslobođenu plemenskih i rasnih podjela. Medina je pružila prostor u kojem su se mogli razvijati slobodnije, kako u duhovnom tako i u društvenom smislu. Nova sredina donijela je i nove izazove: drugačije običaje, prisustvo drugih vjerskih zajednica i kompleksnije društvene odnose.
Hidžra je pokazala da su prvi muslimani bili spremni prilagoditi se promjenama bez gubitka suštine svojih uvjerenja. Uprkos novom okruženju i kulturi, ostali su vjerni temeljnim učenjima islama i nastavili graditi zajednicu utemeljenu na tevhidu – jedinstvu Boga i ljudi.
Početak muslimanskog kalendara
Zbog historijske i duhovne važnosti Hidžre, u vrijeme halife Omera, r. a., ona je uzeta kao početak islamskog kalendara. Za razliku od gregorijanskog, islamski kalendar je lunarni, što znači da se zasniva na Mjesečevim mijenama. Godina u ovom kalendaru ima dvanaest mjeseci, a svaki mjesec traje 29 ili 30 dana, što islamsku godinu čini kraćom za oko deset dana u odnosu na sunčevu.
Nova hidžretska godina uvijek dolazi s prilikom za obnovu namjere, podsjećanje na prošlost i planiranje budućnosti. Hidžra ostaje vječna inspiracija muslimanima da tragaju za istinom, pravdom i duhovnim rastom u svakom vremenu i mjestu.
