Ni danas nije poznata sudbina oko 7.600 osoba, od ukupno više od 32 hiljade žrtava nestalih tokom rata u Bosni i Hercegovini. Te osobe najčešće su bile žrtve ratnih zločina, a njihovo pronalaženje među najtežim je zadacima u procesu potrage.
O rezultatima i daljim planovima u procesu traganja za nestalim osobama u Bosni i Hercegovini, predstavnici Međunarodne komisije za traženje nestalih (ICMP), Instituta za nestale u BiH, Evropske unije i Kraljevine Švedske govorili su danas u Sarajevu. Tokom događaja u Europe Houseu predstavljeni su podaci i aktivnosti od 2020. do 2025. godine, uključujući stalnu podršku porodicama, identifikacije putem DNK analiza i jačanje forenzičkih kapaciteta.
Šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca poručio je da Evropska unija više od 20 godina podržava ICMP, u čiji je rad uložila preko 15 miliona eura. Podsjetio je da traganje za nestalim osobama u Bosni i Hercegovini nije samo humanitarno pitanje, već ključan element vladavine prava i procesa pomirenja.
Ambasadorica Švedske Helena Lagerlöf naglasila je da njena zemlja nastavlja podršku Bosni i Hercegovini u ovom procesu, koji je, kako je rekla, važan za postizanje pravde i istinskog pomirenja.
Šefica ICMP-ovog Programa za zapadni Balkan Samira Krehić istakla je da je više od 75 posto od ukupno nestalih pronađeno, ali da sudbina 7.600 ljudi i dalje ostaje nepoznata. Pojasnila je da je proces potrage u Bosni i Hercegovini postao primjer za druge zemlje koje se suočavaju s ratnim zločinima, migrantskom krizom ili prirodnim nesrećama.
Nestale osobe u Bosni i Hercegovini i dalje su tema koja povezuje porodice, institucije i međunarodnu zajednicu. Krehić navodi da je cilj nastavak traganja, poboljšanje efikasnosti procesa i osiguranje podrške porodicama žrtava.