Prema dostupnim istraživanjima, gotovo svaka treća porodica u Bosni i Hercegovini posjeduje neku vrstu oružja. Istovremeno, više od 90 posto krivičnih djela u zemlji počinjeno je ilegalnim oružjem, što dodatno potvrđuje razmjere problema i rizik kojem su građani izloženi.
Procjene pokazuju da se u crnim tokovima unutar države nalazi između 750.000 i 800.000 komada ilegalnog oružja. Ove brojke rezultat su analiza domaćih i međunarodnih agencija koje se bave sigurnosnim pitanjima.
U protekloj godini prikupljeno je i uništeno nešto manje od četiri hiljade komada oružja i dijelova oružja, uključujući zaplijenjeno i dobrovoljno predano naoružanje. Podaci za tekuću godinu još nisu dostupni, navodi Federalna televizija.
Ekspert za sigurnost Safet Mušić objašnjava da se najčešće o količinama ilegalnog oružja saznaje indirektno, jer evidencije nisu potpune:
„Nema jedinstvenog sistema praćenja, a informacije se uglavnom pojavljuju kada policija u drugim akcijama, koje nisu usmjerene na oružje, pronađe ilegalno naoružanje.“
Kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova vode registre izdatih dozvola i legalnog posjedovanja oružja, ali objedinjena državna baza podataka ne postoji. Stručnjaci smatraju da upravo ta rascjepkanost otežava provođenje sistemskih akcija na višim nivoima.
Profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević naglašava da ključni problem leži u nedovoljno dubokim istragama:
„Prva faza mora biti pokretanje istraga o tome kako ilegalno oružje dolazi u opticaj. Trenutno se rijetko ulazi u detalje o kanalima nabavke, načinu plaćanja i tome radi li se o pojedincima ili organiziranim grupama.“
Dizdarević dodaje da je ilegalno oružje dominantno u kriminalnom miljeu te da se do njega dolazi previše lako, što dodatno otežava borbu protiv te vrste prijetnje.
Stručnjaci poručuju da je nužno unaprijediti sistem evidencija, jačati kapacitete policijskih agencija te donijeti učinkovitije mjere koje bi smanjile količinu ilegalnog oružja u opticaju i povećale sigurnost građana.