Mnogi posežu za sodom bikarbonom kada osjete pečenje u grudima, ne znajući da privremeno olakšanje može izazvati dugoročne probleme. Iako ovaj prah brzo neutrališe želudačnu kiselinu, istovremeno podstiče želudac da proizvede još više kiseline, što može oštetiti sluzokožu.
Zašto nije potpuno bezbjedna
Soda bikarbona djeluje kao antacid, ali samo kratkoročno. Prekomjerna upotreba izaziva tzv. „acid rebound“ efekat – želudac počinje lučiti još više kiseline, što dugoročno vodi ka hroničnim upalama i oštećenju sluzokože.
Hemijska reakcija s želudačnom kiselinom oslobađa ugljen-dioksid, koji naglo rasteže zidove želuca. Ako već postoje mikro-oštećenja ili čirevi, ovaj proces može dodatno pogoršati stanje. Podrigivanje nakon upotrebe nije znak olakšanja, već dokaz da je hemijska reakcija već počela.
Najčešće greške pri upotrebi
- Neposredno nakon obilnog obroka: Naglo oslobađanje gasa opterećuje želudac.
- Industrijska soda umjesto medicinske: Nečistoće dodatno iritiraju jednjak.
- Hladna voda za rastvaranje: Kristali mogu djelovati abrazivno na osjetljivo tkivo.
Kako bezbjedno neutralisati kiselinu
Stručnjaci savjetuju:
- Koristiti mlaku vodu za potpuno rastvaranje praha.
- Sačekati kraj šištanja i mehurića prije konzumacije.
- Maksimalno pola kašičice sode.
- Pauza od najmanje dva sata nakon obroka prije uzimanja sode.
Hronična gorušica često ukazuje na ozbiljnija stanja, poput hijatus hernije ili gastritisa, koja zahtijevaju medicinsku pomoć.
Česta pitanja
- Koliko često koristiti sodu?
Najviše dva puta sedmično; češće može dovesti do metaboličke alkaloze i oštećenja bubrega. - Pomaže li kod nadutosti?
Samo privremeno, jer stvara nove mehuriće ugljen-dioksida u crevima. - Ko ne smije koristiti sodu?
Osobe sa visokim krvnim pritiskom, srčani bolesnici i oni na niskonatrijumskoj dijeti.
Soda bikarbona može djelovati kao brzo rješenje, ali dugoročno može štetiti. Prirodni i medicinski metodi neutralisanja kiseline ostaju sigurnija alternativa.