Mit ili nauka: kako Mjesec utiče na san
Vjekovima se u narodnim predanjima provlači uvjerenje da Mjesec ima snažan uticaj na čovjeka. Njegove mijene povezivane su s raspoloženjem, snovima, nemirom i nesanicom, ali su takva vjerovanja često svrstana u mitove. Ipak, savremena nauka sve češće postavlja pitanje da li postoji dublja veza između Mjeseca i ljudskog organizma. Ako Mjesec ima moć da pokreće okeane i uzrokuje plimu i oseku, da li je zaista nemoguće da utiče i na tijelo koje je većim dijelom sačinjeno od vode?
Odgovor na to pitanje pokušali su dati naučnici čija je studija objavljena u uglednom časopisu Science Advances. Njihova istraživanja pokazala su da Mjesečeve mijene, posebno period koji prethodi punom Mjesecu, imaju mjerljiv uticaj na vrijeme uspavljivanja i trajanje sna, čime se granica između mita i nauke počinje ozbiljno pomjerati.
Kasnije uspavljivanje i kraći san prije punog Mjeseca
Rezultati istraživanja pokazali su da ljudi u danima koji prethode punom Mjesecu idu kasnije na spavanje i spavaju znatno kraće. Prema riječima Horacija de la Iglesije, profesora biologije na Univerzitetu Washington u Seattleu i koautora studije, učesnici su u prosjeku zaspali oko pola sata kasnije nego inače, dok je ukupno trajanje sna bilo kraće za približno 50 minuta.
Kako bi dobili što preciznije podatke, istraživači su učesnicima stavili monitore spavanja na ruku, koji su pratili njihove obrasce sna tokom jednog ili dva lunarna ciklusa, koji traju 29 i po dana. Na taj način naučnici su mogli jasno povezati promjene u snu s fazama Mjeseca, a ne s subjektivnim osjećajem ili očekivanjima ispitanika.
Uticaj Mjeseca prisutan i bez električne energije
Jedan od najzanimljivijih dijelova istraživanja bio je izbor zajednica koje su učestvovale u studiji. Jedna grupa nije imala pristup električnoj energiji, druga je imala ograničen pristup, dok je treća živjela u sredini s potpunom dostupnošću električnog osvjetljenja. Uprkos tim razlikama, obrazac spavanja bio je gotovo isti. Svi učesnici, bez obzira na uslove života, odlazili su kasnije na spavanje i spavali kraće u danima koji su vodili ka punom Mjesecu.
Posebno iznenađenje za istraživače bila je urbana zajednica. Očekivalo se da će efekat Mjeseca biti izraženiji u ruralnim sredinama, gdje nema jake vještačke rasvjete. Međutim, pokazalo se da su stanovnici gradova išli na spavanje još kasnije i spavali kraće nego oni u ruralnim područjima. Ovaj nalaz sugeriše da mjesečina nije jedini faktor koji utiče na promjene u snu, već da ulogu igraju i dublji biološki mehanizmi.
Svjetlost, cirkadijalni ritam i najosjetljivije grupe
Stručnjaci objašnjavaju da pojačana mjesečina u večernjim satima može poremetiti cirkadijalni ritam, unutrašnji sat koji reguliše ciklus budnosti i sna. Zbog toga se često preporučuje potpuna tama u spavaćoj sobi kako bi se osigurao kvalitetan san. Ipak, istraživanje je pokazalo da čak i tokom oblačnih noći, kada je mjesečina slabija, pun Mjesec i dalje utiče na san mnogih ljudi.
Biološki ritmovi čovjeka nisu uvijek strogo vezani za 24 sata. Neki ljudi imaju nešto duže unutrašnje cikluse, što može dodatno pojačati osjetljivost na spoljne faktore poput Mjesečevih faza. Kao primjer dužih bioloških ciklusa često se navodi menstrualni ciklus kod žena, koji traje približno mjesec dana, dok kod drugih sisara postoje sezonski obrasci spavanja i dugotrajne hibernacije.
Najizraženiji negativan efekat punog Mjeseca primijećen je kod osoba koje se i inače bore s nesanicom. Kod njih je pun Mjesec dodatno remetio REM fazu sna. Trebalo im je više vremena da zaspu, a nakon što bi zaspali, imali su manje dubokog sna nego uobičajeno. Ovi nalazi potvrđuju da Mjesečeve mijene ne djeluju jednako na sve, ali da njihov uticaj na san ipak postoji i da ga nije moguće zanemariti.