Potrošnja antibiotika u Bosni i Hercegovini i državama Zapadnog Balkana i dalje je znatno iznad prosjeka Evropske unije, a njihova pretjerana upotreba doprinosi širenju antimikrobne rezistencije, jednog od najvećih savremenih zdravstvenih izazova.
Na stručnom skupu posvećenom podizanju svijesti o ovom problemu, predstavnici institucija, akademske zajednice i Svjetske zdravstvene organizacije istakli su da infekcije uzrokovane rezistentnim bakterijama postaju sve teže za liječenje.
Posebno je naglašeno da se otpornost mikroorganizama ne razvija samo u humanoj medicini, već i u poljoprivredi, naročito u stočarstvu, što zahtijeva zajednički i koordiniran pristup.
Potreban rad na edukaciji javnosti
Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, Sanin Tanković, ukazao je da je pristup „jedinstveno zdravlje“ jedini efikasan odgovor na širenje rezistencije. Prema njegovim riječima, potrebno je kontinuirano raditi na edukaciji javnosti, ohrabrivanju institucija i primjeni provjerenih evropskih praksi.
Posebno je naglašeno da je razvoj novih antibiotika spor, skup i neizvjestan proces, što dodatno otežava borbu protiv rezistencije.
Profesorica Jasmina Đeđibegović pojasnila je da tek mali broj potencijalnih novih antibiotika uspije doći do tržišta, dok se otpornost mikroorganizama već može razviti tokom kliničkih ispitivanja.
Ipak, uočene su i pozitivne promjene. Profesor Zaim Jatić naveo je primjere racionalnije upotrebe antibiotika u BiH, posebno među mlađim roditeljima koji sve rjeđe insistiraju na nepotrebnim terapijama.
Kao efikasnu mjeru predložio je uvođenje „antibiotske karte pacijenta“, koja bi u zdravstveni karton unosila sve podatke o ranijem propisivanju antibiotika i olakšala praćenje njihove upotrebe.
Moguće regulisati upotrebu i tržište
Učesnici skupa ukazali su i na važnost kontrole ostataka različitih supstanci u životinjama i hrani životinjskog i biljnog porijekla, te na potrebu usklađivanja s preporukama Evropske komisije o primjeni antimikrobnih lijekova u veterinarskoj medicini.
Kako je istaknuto, prikupljanje podataka o rezistenciji i njihovo dostavljanje međunarodnim institucijama predstavlja ključni korak u jačanju sistema.
Primjeri iz prehrambene industrije pokazuju da je moguće smanjiti upotrebu antibiotika i istovremeno odgovoriti na zahtjeve tržišta.
Predstavnici sektora naveli su da potrošači sve više traže proizvode nastale bez antibiotika, što pokreće dodatne promjene u proizvodnim procesima i podiže biosigurnosne standarde.
Skup je završen naglaskom da je borba protiv antimikrobne rezistencije zajednička odgovornost svih sektora – zdravstvenog, veterinarskog, poljoprivrednog, akademskog i prehrambene industrije. Samo kroz jedinstven pristup moguće je zaštititi zdravlje ljudi, životinja i ekosustava, te ublažiti posljedice rastuće globalne prijetnje.