Ono o čemu se posljednjih mjeseci nagađalo i što je bilo najavljivano, sada je i službeno potvrđeno – Sjedinjene Američke Države od 1. kolovoza uvode carine od 30 posto na robu iz Bosne i Hercegovine, što će u znatnoj mjeri utjecati na izvoz, posebno iz sektora namjenske industrije koja posljednjih godina bilježi solidne rezultate.
– Namjenska industrija je u zamahu, a neke američke kompanije već su ušle u vlasničke strukture bh. firmi kao što su „Pretis“ i „Binas“. Uvođenje carina moglo bi ozbiljno usporiti taj razvoj. Sada je pitanje konkurentnosti jer na carine ne možemo utjecati. Sve se svodi na to koliko će naša roba biti konkurentna u odnosu na proizvode iz zemalja koje imaju niže carine – rekao je za „Nezavisne“ Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH.
Prema neslužbenim informacijama, najveći dio izvoza u SAD, koji je u prvih šest mjeseci ove godine iznosio 142 milijuna KM, odnosi se upravo na proizvode namjenske industrije – čak oko 60 posto. Profitna marža tih kompanija, također prema neslužbenim podacima, iznosi oko 25 posto. Ako se uzme u obzir da trenutne carine iznose 12 posto, a od 1. kolovoza će iznositi 30 posto, postavlja se pitanje koliko će uopće biti isplativo izvoziti oružje i municiju na američko tržište. Povećanje cijena gotovo je sigurno, ali onda se, kako je naveo Smailbegović, postavlja pitanje koliko će bh. proizvodi moći konkurirati u SAD.
BiH je tek posljednjih godinu i pol dana ostvarivala suficit u trgovinskoj razmjeni s SAD-om. Prije toga, deficiti su iznosili i više od 374 milijuna KM.
Ipak, predsjednik SAD-a Donald Trump u pismu upućenom Željki Cvijanović, predsjedateljici Predsjedništva BiH, u kojem je obavještava o uvođenju carina, naveo je da trgovinski odnosi BiH i SAD-a „nisu recipročni“ te da je zbog „dugoročnih trgovinskih deficita“ bilo nužno djelovati.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, izvoz u SAD u prvoj polovici ove godine iznosio je 142.779.094,37 KM, dok je uvoz bio 42.586.259,77 KM – što znači da je suficit iznosio nešto više od 100 milijuna KM. U cijeloj 2024. godini izvoz iz BiH u SAD iznosio je 234.228.750,96 KM, a uvoz 200.938.241,31 KM, što također pokazuje pozitivan saldo od oko 33 milijuna KM.
U 2023. godini, pak, BiH je imala trgovinski deficit sa SAD-om od 57 milijuna KM – izvezeno je 199.648.722,31 KM, a uvezeno 256.834.337,13 KM. Godinu prije, u 2022., BiH je iz SAD-a uvezla robe u vrijednosti od 341.731.793,67 KM, dok je izvezla 179.203.364,30 KM, što znači da je deficit bio čak 162 milijuna KM.
Godine 2021. deficit je iznosio 15,4 milijuna KM, a 2020. – u godini pandemije – razmjena je bila najnepovoljnija: BiH je iz SAD-a uvezla robe u vrijednosti od 443.287.350,30 KM, dok je izvoz bio svega 68.821.141,54 KM – deficit je tada iznosio čak 374,4 milijuna KM.
Nakon što je odluka o carinama postala službena, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac, optužio je stranke tzv. „trojke“ – SDP, NiP i Našu stranku – za negativne posljedice koje će trpjeti privrednici iz Republike Srpske i Federacije BiH.
Košarac tvrdi da su, iz isključivo politikantskih razloga, kadrovi „trojke“ opstruirali inicijativu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, o uvođenju nulte carinske stope na proizvode iz SAD-a.
– Trojka ponovo pokazuje da ništa ne razumije kada je riječ o globalnim političkim procesima i da slijepo slijedi samo smjernice iz EU. Diletantska politika Bećirovića već je viđena i nikome ništa dobro nije donijela. Zbog njihovih odluka sada ispaštaju i privrednici u Srpskoj i Federaciji – poručio je Košarac.
Podsjetimo, Savjet ministara BiH ranije je dao saglasnost za ukidanje carina na proizvode iz SAD-a, ali Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, tu je tačku povukao s dnevnog reda.
I Vojin Mitrović, ministar privrede i poduzetništva Republike Srpske, tvrdi da je odluka SAD-a rezultat toga što pojedini političari u Sarajevu nisu podržali prijedlog Republike Srpske o ukidanju carina na američke proizvode.
Cvijanović: Odluka SAD nije iznenađenje
Željka Cvijanović, predsjedateljica Predsjedništva BiH, kazala je da uvođenje carina od 30 posto nije iznenađenje, nego očekivan potez.
– U zemlji kakva je BiH teško je postići dogovor čak i oko pisma koje treba poslati u zadanom roku. Onda je problem što je Savjet ministara donio zaključke koji ne odgovaraju doslovno zaključcima Predsjedništva. Pa kada se pokušaju uskladiti, to mora čekati danima. Pa natezanja oko besmislenih rečenica koje zvuče glupo, ali ako ih ne prihvatiš, onda neko neće glasati. Ako ne možeš izaći u javnost i jasno reći ko je šta predložio i šta je usvojeno, onda se sve lomi o narcisoidna ogledala i kraj se ne nazire – izjavila je Cvijanović za Srnu.
Dodala je da je šteta što pismo nije usvojeno prošlog tjedna, kada je bilo na dnevnom redu, jer bi tada bilo poslano u roku. Ipak, naglasila je da aktivnosti treba nastaviti kako bi se pokušalo umanjiti carinsko opterećenje.