Meteorolozi upozoravaju da bi predstojeća zima u Evropi mogla biti pod snažnim utjecajem klimatskog fenomena La Niña, koji se ove godine u potpunosti razvio i nastavlja jačati. Ova hladna faza u tropskom Tihom okeanu mijenja globalne obrasce vjetra, pritiska i padavina, a iako ne djeluje direktno na Evropu, posredno utiče na zimske sisteme i raspored padavina na kontinentu, prenosi Severe Weather.
Prema najnovijim modelima Evropskog centra za srednjoročne prognoze (ECMWF) i britanskog meteorološkog zavoda UKMO, Evropa bi ove zime mogla imati manje snježnih padavina nego što je uobičajeno, uz toplije i stabilnije vremenske prilike. Snijeg će biti rjeđi u nizinama centralne i južne Evrope, dok se više padavina očekuje na sjeveru – u Skandinaviji, Škotskoj i na Islandu.
Modeli predviđaju da će decembar donijeti spor početak zime, s dugim suhim periodima i više sunčanih dana. Januar bi mogao biti nešto vlažniji, ali s temperaturama previsokim za formiranje trajnog snježnog pokrivača. Tokom februara i marta očekuje se povratak toplijih zapadnih vjetrova i blažih vremenskih uslova, uz malu vjerovatnoću dugotrajnog snijega, ali uz veći rizik od toplinskih anomalija.
Meteorolozi naglašavaju da manjak snijega ne znači da ga neće biti uopće. Povremeni kraći periodi sa snježnim padavinama mogući su kada se hladan sjeverni zrak susretne s toplim atlantskim sistemima, ali bez dugotrajnih snježnih pokrivača kakvi su obilježavali ranije zime.
Ako se prognoze potvrde, zima 2025/2026 mogla bi biti još jedna u nizu toplijih i sušnijih evropskih zima. U većem dijelu kontinenta preovladavat će blage temperature i suho vrijeme, dok će snijeg i hladnoća biti ograničeni uglavnom na planinska područja i sjever Evrope.
