Povelja Kulina bana smatra se najstarijim sačuvanim diplomatskim dokumentom Bosne i Hercegovine i jednim od najznačajnijih pisanih dokaza njene državnosti. Nastala je 29. augusta 1189. godine i taj datum se svake godine obilježava kao podsjetnik na vrijeme kada je srednjovjekovna Bosna bila međunarodno priznata i otvorena za trgovinu.
Povelja Kulina bana kao početak pisane historije
Riječ je o trgovačkom ugovoru između Kulina bana i dubrovačkog kneza Krvaša. Iako je nastala u kontekstu trgovinskih odnosa, povelja nosi ogroman politički značaj jer svjedoči o postojanju organizovane i priznate bosanske države. Zato se 29. august u kolektivnoj svijesti obilježava kao datum koji potvrđuje najvažniji pisani dokaz bosanske državnosti.
Ko je bio Kulin ban i kakva je bila Bosna u njegovo doba
Kulin ban vladao je krajem 12. i početkom 13. stoljeća. Njegova vladavina vezuje se za stabilnost, mir i ekonomski rast. Bosna je tada bila manja nego danas, ali dovoljno snažna da sklapa sporazume s važnim trgovačkim središtima. U tom periodu razvijeni su sigurni putevi i pojačana trgovina, zbog čega se i do danas spominje izreka „od Kulina bana i dobrih dana“, kao sjećanje na razdoblje mira i napretka.
Sadržaj povelje i njen značaj
Povelja Kulina bana napisana je bosančicom na pergamentu i u njoj bosanski ban Dubrovčanima garantuje sigurnost, slobodu kretanja i povoljne trgovačke uslove. U uvodu stoji: „Ja, ban bosanski Kulin, prisežem tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima, pravim vam prijateljstvo od sada i dovijeka.“ Dokument je pisan u tri primjerka, ovjeren pečatom i poslan u Dubrovnik. Original se čuva u Državnom arhivu u Dubrovniku, dok se kopije nalaze u Sankt Peterburgu i Moskvi. Povelja sadrži sve elemente međunarodnog ugovora, što joj daje poseban diplomatski značaj.
Jezička i kulturna vrijednost
Povelja nije samo politički dokument nego i dokaz o razvijenoj pismenosti i jeziku u srednjovjekovnoj Bosni. Lingvisti u njoj prepoznaju rani oblik starobosanskog jezika, razumljiv tadašnjem stanovništvu, što je čini jednim od ključnih pisanih izvora za proučavanje jezika i kulture.
Tragovi povelje kroz historiju i danas
U kolektivnom pamćenju povelja zauzima posebno mjesto. Njene kopije nalaze se u muzejima, a original je strogo čuvan u Dubrovniku. U Tuzli je 2012. godine u Gradskom parku postavljen spomenik s uklesanim dijelom povelje, pored spomenika kralju Tvrtku I Kotromaniću. Svakog 29. augusta povelja se iznova spominje kao simbol državnosti i kulturnog identiteta koji povezuje prošlost i sadašnjost.