Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine ocijenilo je da su proteklu godinu obilježile dvije ključne odluke – povećanje minimalne plaće i uvođenje neradne nedjelje kroz Zakon o unutrašnjoj trgovini. Prema njihovoj ocjeni, ove mjere imale su snažan uticaj na poslovanje, posebno u realnom sektoru.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Nihad Imširović izjavio je da su poslodavci, naročito mikro i mala preduzeća, nakon znatnog rasta minimalne plaće suočeni s naglim povećanjem troškova koje mnogi nisu u stanju da izdrže. Kako je naveo, to je dovelo do otkaza u djelatnostima s niskom dobiti i slabljenja poduzetničke baze.
Troškovi rastu, reforme kasne
Imširović je podsjetio da su poslodavci, zajedno sa socijalnim partnerima kroz Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH, pokrenuli inicijative za donošenje uredbi koje bi olakšale novonastalu situaciju. Te uredbe su i dalje na snazi, a rezultirale su budžetskim intervencijama od oko 100 miliona KM, s ciljem ublažavanja posljedica povećanja minimalne plaće i rasterećenja privrede.
Govoreći o Zakonu o unutrašnjoj trgovini, istakao je da su neka ranije otvorena pitanja uređena, ali da je zabrana rada nedjeljom izazvala najviše polemika. Prema njegovim riječima, ne postoji jedinstven stav ni struke ni javnosti o stvarnim efektima ove mjere. Također je upozorio da još nisu usvojeni zakoni o zaštiti potrošača, kontroli cijena i e-trgovini, iako su najavljivani, te da i dalje ostaju otvorena pitanja marži, ograničenja cijena, projekta „Zaključane cijene“ i rada inspekcija.
Poslodavci traže stabilniji sistem
Kao pozitivan pomak, Imširović je naveo smanjenje doprinosa na plaće sa 41,5 na 35 posto, uz podršku ideji da se daljnje smanjenje veže za usvajanje Zakona o fiskalizaciji transakcija. Udruženje, kako je rekao, očekuje i usvajanje zakona o posredovanju u zapošljavanju, socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, kao i zapošljavanju stranaca, u koje su uvrštene preporuke poslodavaca.
Istakao je da prijedlog novog Zakona o radu nije dobio punu podršku Udruženja, te da očekuju uvažavanje primjedbi, posebno onih koje se odnose na pauzu u radnom vremenu. Dodao je da su poslodavci svjesni da planirani iznos minimalne plaće za 2026. godinu nije dovoljan za potrebe radnika, ali naglasio da se rast plaća i životnog standarda ne može ostvariti samo dodatnim opterećenjima realnog sektora.
Iz Udruženja poručuju da je neophodno nastaviti fiskalne reforme, smanjiti sivo tržište, povećati produktivnost i uskladiti obaveze prema javnom i socijalnom sektoru. Fokus, kako ističu, mora ostati na jačanju socijalnog dijaloga i donošenju odluka koje se temelje na realnim pokazateljima domaće ekonomije, kako bi se očuvala stabilnost poslovanja i cijelog ekonomskog sistema.