Kibernetičko nasilje među djecom i tinejdžerima sve više zabrinjava stručnjake u Europi, a posljednji podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju da su stope ovog oblika nasilja porasle u svih 29 zemalja i regija uključenih u istraživanje.
Posebno su pogođene baltičke zemlje, Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska.
OECD: Šta podrazumijeva kibernetičko nasilje
OECD u izvještaju „Kakav je život djece u digitalnom dobu?“ iz 2025. godine navodi da se kibernetičko nasilje odnosi na uznemiravanje, prijetnje ili negativne komentare na internetu upućene djetetu od vršnjaka ili stranaca.
Obuhvata ponovljeno, namjerno agresivno ponašanje, neravnotežu moći i korištenje online medija. Primjeri uključuju slanje zlobnih poruka, objave na društvenim mrežama, kreiranje web-stranica koje ismijavaju dijete ili dijeljenje neprikladnih fotografija bez dozvole.
U periodu od 2021. do 2022. godine, stopa cyber-maltretiranja kretala se od 7,5 posto u Španiji do 27,1 posto u Litvi, dok je prosjek OECD-a iznosio 15,5 posto. Osim Litve, veće stope bilježile su Latvija, Poljska, Engleska, Mađarska, Estonija, Irska, Škotska, Slovenija, Švedska, Wales, Finska i Danska.
Situacija u Bosni i Hercegovini
Porast digitalnog nasilja nad djecom, posebno djevojčicama, alarmantan je i u Bosni i Hercegovini. Više od 60 djece ove godine prijavilo je online nasilje. Najdu Hajdarević, volonterka i aktivistica udruge „Naša djeca Sarajevo“, ističe zabrinutost zbog porasta digitalnog nasilja nad djevojčicama i mladim ženama.
„Najviše čujem izjave ‘sama je kriva, sama je tražila’, što mi iznimno teško pada jer ja sa svojih 17 godina forsiram ovakve teme i nadam se da će se situacija popraviti“, kazala je Hajdarević na radionici u okviru kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“.
Saša Risojević, direktor udruge „Nova generacija“, koja upravlja Plavim telefonom – savjetodavnom linijom za djecu i mlade, kaže da su ove godine zabilježili gotovo 6.000 poziva djece iz cijele BiH. „Zabrinjavajuće je što imamo veliki broj propuštenih poziva u satima i danima kada Plavi telefon nije dostupan, najčešće vikendom, i taj broj se kreće oko 200 poziva mjesečno. To se ne bi dešavalo da postoji sustavna podrška i financiranje institucija, čime bi usluga bila dostupna uvijek“, naglašava Risojević.
On dodaje da djeca nekontrolisano koriste internet i imaju pristup raznim sadržajima, što dodatno utiče na njihov razvoj. Postoje dobre prakse, ali nisu usklađene na državnom nivou.
UNICEF: Rad s mladima i zaštita u fokusu
UNICEF je putem platforme „U-Report“ utvrdio da je polovina mladih dobi od 14 do 34 godine bila izložena nekoj vrsti online nasilja, a trećina njih svakodnevno. Marc Lucet, predstavnik UNICEF-a u BiH, ističe da su uvrede i uvredljivi sadržaji glavni problem te naglašava potrebu da mladi budu uključeni u rješavanje problema.
„Potrebno je jačati organizacije poput Plavog telefona i uspostaviti sustave zaštite koji stavljaju dijete u središte, uključujući suradnju učitelja, nastavnika, škola, socijalnih i zdravstvenih radnika, policije i tužiteljstava. Svi moraju biti u stanju reagovati na situacije koje se stalno mijenjaju“, poručuje Lucet.