U nedjelju ujutro 26. oktobra sat ćemo pomjeriti jedan sat unazad, vraćajući ga s 3:00 na 2:00, što je standardni prelazak na zimsko računanje vremena. Iako mnogima ovo djeluje kao rutina, nedavna istraživanja pokazuju da bi ukidanje sezonskog pomjeranja sata moglo značajno poboljšati zdravlje ljudi. Prema studiji, takva promjena mogla bi spriječiti desetine hiljada moždanih udara i smanjiti broj osoba s problemom gojaznosti.
Svakog proljeća pomjeramo satove naprijed kako bismo prešli na ljetnje računanje vremena, a u jesen ih vraćamo na standardno, odnosno zimsko računanje vremena. Mnogima to ne odgovara, a ideje o ukidanju pomjeranja još uvijek nisu realizovane.
Pomjeranje sata dva puta godišnje
Pomjeranje sata dvaput godišnje nije samo neprijatno, već i štetno za zdravlje. Već je poznato da gubitak jednog sata sna u martu dovodi do povećanog broja srčanih udara i smrtonosnih saobraćajnih nesreća u narednim danima.
Novo istraživanje naučnika s medicinskog fakulteta američkog sveučilišta Stanford otkriva da sezonsko pomjeranje sata dugoročno utiče na zdravlje, posebno na pojavu gojaznosti i moždanih udara.
U studiji su upoređene tri opcije: trajno standardno (zimsko) vrijeme, trajno ljetnje vrijeme i dvaput godišnje pomjeranje sata. Analiziran je uticaj svakog režima na cirkadijalni ritam ljudi, ključni unutarnji biološki sat koji reguliše hormone, metabolizam, krvni pritisak i rad srca.
Glavni regulator cirkadijalnog ritma je dio mozga koji se usklađuje s izloženošću svjetlu.
Istraživanje pokazuje da je najštetnije dvaput godišnje pomjerati satove. Najbolje bi bilo ukinuti ovu praksu i ostati na zimskom računanju vremena, dok bi i stalno ljetnje računanje bilo povoljnije od sadašnjeg sistema.
Naučnici su simulirali izloženost svjetlu kod stanovnika svih okruga kontinentalnih saveznih država SAD-a tokom cijele godine, koristeći podatke Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) za predviđanje učestalosti bolesti.
Profesor psihijatrije dr. Jamie Zeitzer, glavni autor studije, naglašava: „Otkrili smo da bi bilo bolje ostati cijele godine u zimskom ili ljetnjem vremenu nego dvaput godišnje pomicati satove.“
U Evropskoj uniji dosadašnji pokušaji ukidanja pomjeranja sata nisu urodili plodom, slično je i u SAD-u, gdje su predlozi za trajno ljetnje vrijeme više puta odbijeni. Zagovornici trajnog ljetnjeg vremena ističu da više svijetla u večernjim satima štedi energiju, smanjuje kriminal i omogućava više slobodnog vremena.
Nasuprot tome, pristalice trajnog zimskog vremena smatraju da je više jutarnje svjetlosti optimalno za zdravlje, a podršku ovoj ideji dali su Američka akademija za medicinu spavanja i Američko ljekarsko udruženje.
Zimsko ili ljetno računanje vremena?
Ljudski cirkadijalni ciklus traje otprilike 24 sata i 12 minuta, te se usklađuje svjetlom. Ranojutarnja svjetlost ubrzava ciklus, dok večernja usporava. Neusklađen cirkadijalni ritam povezan je s brojnim negativnim ishodima po zdravlje, uključujući slabiji imunološki sistem, nisku energiju i povećan rizik od bolesti.
Istraživači su analizirali cirkadijalno opterećenje i povezali ga s učestalošću gojaznosti, moždanih udara i drugih bolesti. Njihovi modeli pokazuju da bi trajno zimsko vrijeme smanjilo učestalost gojaznosti za 0,78 % i moždanih udara za 0,09 %. U SAD-u, gdje je populacija oko 340 miliona, to bi značilo stotine hiljada spašenih života i značajno smanjenje broja gojaznih. Trajno ljetnje vrijeme donijelo bi otprilike dvije trećine ovih koristi.
Iako su modeli detaljni, istraživači nisu u potpunosti uzeli u obzir vremenske uslove, geografiju i individualne navike. Pretpostavili su dosljedno izlaganje svjetlu i redovan raspored spavanja, dok u stvarnosti mnogi ljudi provode većinu vremena u zatvorenom i imaju neredovan san.
Zeitzer ističe da rezultati mogu potaknuti istraživače u drugim oblastima, poput ekonomije i sociologije, da prouče uticaj pomjeranja sata. Ipak, naglašava da vremenska politika određuje samo sat izlaska i zalaska sunca, ali ne povećava ukupnu količinu svjetlosti i ne može dodati svjetlost tamnim zimskim mjesecima.