U Bosni i Hercegovini se godišnje baci više od 270 hiljada tona hrane, dok mnogi građani žive na rubu siromaštva i često nisu u mogućnosti priuštiti sebi ni osnovni obrok. Slična je situacija i u drugim zemljama, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se količina bačene hrane sve više povećava, i to u vremenu kada su resursi za proizvodnju hrane sve oskudniji, a klimatske promjene dodatno otežavaju tu proizvodnju. Istovremeno, sve je više pokušaja da se ta količina smanji, a jedan od njih dolazi iz Tuzle, gdje je nastala digitalna platforma Yugohrana.
Yugohrana je projekt koji je osmislio Maid Huremović, nadahnut sličnim evropskim inicijativama, posebno danskom aplikacijom Too Good To Go, koja je do sada spasila stotine miliona obroka od bacanja. Ipak, Huremović je odlučio da Yugohrana ne bude samo još jedan digitalni alat, već i društveni pokret čiji je cilj povezati ljude kroz solidarnost i empatiju.
Naziv Yugohrana nosi ličnu simboliku, ali i univerzalnu poruku. Huremović kaže da je riječ o spoju riječi “Yugo”, kao podsjetnika na zajedničku prošlost, i “hrana”, kao univerzalnog simbola brige i zajedništva. Ideja je, ističe, važnija od samog imena – ono što je važno jeste da komšija ne ostane gladan dok se ispravna i sigurna hrana svakodnevno baca.
Platforma Yugohrana funkcioniše tako da partneri – supermarketi, pekare, restorani i drugi ugostiteljski objekti – svakodnevno unose podatke o paketima hrane koji im ostanu na kraju dana. To su obroci koji se više ne mogu prodavati, iako su još uvijek svježi i potpuno sigurni za konzumaciju. Korisnici mogu rezervisati te pakete po znatno nižim cijenama i preuzeti ih direktno na lokaciji, čime se smanjuje količina otpada i pomaže onima kojima je to najpotrebnije.
Cijene ovih paketa variraju u zavisnosti od sadržaja, količine i procjene vrijednosti, a ukoliko partner odluči donirati paket, on može biti ponuđen po simboličnoj cijeni ili besplatno. Yugohrana nastoji okupiti što veći broj partnera koji svakodnevno imaju višak hrane i poziva ih da se uključe, uz obećanje potpune podrške i jednostavnog procesa saradnje.
Korisnici koji kupuju ove pakete najčešće su studenti, penzioneri, mlade porodice i svi oni koji nastoje živjeti održivo. Platforma omogućava i ostavljanje recenzija i ocjena, čime se gradi povjerenje i osigurava kvalitet hrane. Povratne informacije su, naglašava Huremović, ključne za razvoj i unapređenje ove inicijative.
Podaci Programa Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP) pokazuju da se u Bosni i Hercegovini po stanovniku baci jednaka količina hrane kao i u prosjeku u zemljama Evropske unije, što znači da ovaj problem nije marginalan. Hrana koja se najčešće baca uključuje voće, povrće, mliječne i pekarske proizvode, a razlozi su slični kao i u drugim državama – prekomjerna kupovina, loše planiranje obroka i nedovoljna svijest o iskoristivosti hrane.
Yugohrana želi promijeniti te navike, ali i ponuditi konkretna rješenja. Osim ponude viškova hrane, platforma će korisnicima pružati savjete o tome kako bolje čuvati i koristiti hranu, kako bi se smanjilo njeno nepotrebno bacanje.
Poruka iz Tuzle je jasna – dok god postoji neko ko je gladan, nijedan višak hrane ne bi smio završiti u smeću. Yugohrana pokušava dati novi smisao hrani koju svakodnevno zanemarujemo, stvarajući zajednicu u kojoj je solidarnost osnovna vrijednost.
