Visina penzije u Bosni i Hercegovini često je predmet pitanja, naročito među radnicima koji se približavaju kraju radnog vijeka. Iako sistem određivanja penzije prati definisana pravila, mnogima i dalje ostaje nejasno koliko će zapravo primati kada ispune uslove za penzionisanje.
U Federaciji BiH koristi se tzv. bodovni model. Osiguraniku se za svaku godinu u kojoj su doprinosi uplaćeni na prosječnu platu priznaje jedan lični bod. Ukupan broj bodova množi se sa vrijednošću općeg boda, koja trenutno iznosi 16,35 KM.
Najniža penzija s 15 godina staža
Radnici koji imaju najmanje 15 godina staža i napune 65 godina života stiču pravo na najnižu starosnu penziju, bez obzira na visinu primanja tokom radnog vijeka.
Iznos: oko 573 KM (jul 2024.)
20 godina staža i prosječna plata
Ako je radnik imao platu oko prosjeka (1.200 KM) i radio 20 godina, ostvaruje 20 bodova.
20 x 16,35 KM = 327 KM
Pošto je to ispod najniže penzije, iznos se usklađuje i radnik dobija najmanje 573 KM.
30 godina rada uz platu iznad prosjeka
Radnik sa 30 godina staža i platom od 1.800 KM (što je oko 1,5 puta više od prosjeka), ostvaruje 1,5 boda godišnje.
30 x 1,5 = 45 bodova
45 x 16,35 KM = 735,75 KM
40 godina staža i visoka primanja
Ako je plata bila dvostruko veća od prosjeka (oko 2.400 KM), godišnje se dobija 2 boda.
40 x 2 = 80 bodova
80 x 16,35 KM = 1.308 KM
Ovakvi slučajevi su rijetki, ali pokazuju da se duži staž i visoka primanja isplate kroz veću penziju.
Prijevremena penzija
U Federaciji BiH starosna granica je 65 godina života i najmanje 15 godina staža. Prijevremena penzija je moguća, ali se primjenjuje umanjenje – za svakih šest mjeseci ranijeg odlaska, iznos penzije se smanjuje za 2,8 posto.
Sličnosti s Republikom Srpskom
I u RS se koristi sličan model. Minimalna penzija za 15 godina staža iznosi nešto više od 500 KM, dok radnici sa punim radnim stažem mogu očekivati penzije slične onima u FBiH.
Problem niskih plata i dugog staža
Radnici koji su tokom života radili 35 ili više godina, ali za ispodprosječne plate, često dobiju penziju koja je tek nešto viša od minimalne. U nekim slučajevima razlika između penzionera sa 15 i onih sa 35 godina staža iznosi svega nekoliko desetina maraka.
Glavni razlog je sistem koji više vrednuje iznos uplaćenih doprinosa nego samu dužinu radnog vijeka. Poseban problem imaju oni koji su radili u sivoj zoni ili imali prekide u stažu – što kasnije ozbiljno otežava ostvarivanje punog penzionog prava.
Ove razlike u iznosima penzija jasno pokazuju da duži radni staž nije uvijek garancija značajno veće penzije, naročito ako su primanja bila niska tokom većeg dijela radnog vijeka.