Pashinyanova historijska posjeta Turskoj: Nova faza dijaloga
Premijer Armenije Nikol Pashinyan stigao je u Tursku, obilježivši time prvi službeni dolazak jednog armenskog lidera na tursko tlo još od Hladnog rata. U vremenu kada se regija suočava s osjetljivim političkim izazovima, ovaj susret doživljava se kao potencijalna prekretnica u odnosima dviju država koje desetljećima nisu imale formalne diplomatske veze.
Susret s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom održan je u Istanbulu, u rezidenciji Dolmabahče. Iako su se dvojica lidera već sretali na međunarodnim skupovima, poput Erdoganove inauguracije 2023. godine, ovo je prvi put da Pashinyan dolazi u zvaničnu državnu posjetu. Sam čin nosi veliku simboliku, s obzirom na dugi period neprijateljstva, neriješene historijske sporove i zatvorene granice koje su definirale odnose između Jerevana i Ankare.
Poziv koji otvara vrata dijalogu
Prema navodima turskih i armenskih izvora, inicijativa za ovu posjetu došla je nakon razgovora lidera tokom Kurban-bajrama. Erdogan je uputio poziv, koji je kasnije potvrđen kroz diplomatske kanale. Tokom razgovora koji su vodili, opisana je pozitivna i konstruktivna atmosfera, što je stvorilo osnovu za ovaj korak ka mogućem otopljavanju odnosa.
U Pashinyanovoj delegaciji nalazili su se i visoki zvaničnici, uključujući ministre vanjskih poslova i specijalne izaslanike za proces normalizacije. Njihovo prisustvo ukazuje na spremnost obje strane da otvore dijalog ne samo na simboličkom, već i na praktičnom nivou, koji bi mogao obuhvatiti teme poput trgovine, otvorenih granica i političke stabilnosti u regiji.
Pashinyan ublažava ton prema Turskoj
Godinama su odnosi Armenije i Turske bili opterećeni ne samo ratnim sukobima, već i historijskim ranama koje nikada nisu u potpunosti zacijeljene. Posebno je bolna tema genocida nad Armencima iz 1915. godine, koju Turska i dalje osporava kao namjerno istrebljenje, dok Jerevan insistira na međunarodnom priznanju tog zločina. Međutim, Pashinyan je posljednjih mjeseci počeo ublažavati ton i slati poruke spremnosti na kompromis u interesu otvaranja zemlje prema svijetu.
Njegova vizija je da se prekine višedecenijska izolacija Armenije, posebno nakon gubitka teritorija u sukobu s Azerbejdžanom 2020. godine i formalne raspuštanja nepriznate regije Artsah početkom 2024. Pashinyan u više navrata naglašava kako Armenija mora otvoriti granice i ojačati veze s regionalnim akterima, među kojima Turska ima ključnu ulogu.
Iako još nema konkretnih datuma za otvaranje graničnih prelaza, poput onog Alican–Margara, Jerevan je već završio tehničke pripreme na svojoj strani. Ankara se zasad nije zvanično odredila, ali ovi koraci ukazuju na postepeno kretanje prema deblokadi.
Mirovni proces u sjeni regionalnih tenzija
Posjeta Pashinyana Turskoj dolazi u trenutku kada je cijeli region pod pritiskom sve izraženijih sigurnosnih izazova. Odnosi između Irana i Izraela dodatno komplikuju političku sliku, dok situacija na Kavkazu ostaje napeta, uprkos naporima da se postigne konačni mirovni sporazum između Armenije i Azerbejdžana.
U martu ove godine, dvije zemlje dogovorile su nacrt sporazuma, no Baku je u međuvremenu postavio dodatne zahtjeve, uključujući izmjene armenskog ustava. Pashinyan je najavio spremnost na ustavne promjene, ali i jasno istakao da one ne bi smjele ometati nastavak mirovnog dijaloga.
Zanimljivo je da je ova posjeta uslijedila svega nekoliko dana nakon što je azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev boravio u Turskoj, što dodatno naglašava koliko se regionalna politika trenutno odvija u okvirima složene, ali dinamične igre diplomacije.
Iako bez velikih najava ili spektakularnih dogovora, Pashinyanov dolazak u Tursku šalje snažnu poruku – ne samo Turskoj, već i međunarodnoj zajednici – da dijalog i politička volja još uvijek imaju snagu da pomaknu granice i otvore prostor za novu stranicu u odnosima dviju susjednih zemalja.
