Prema podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, broj zaposlenih po prebivalištu osiguranika na dan 31. oktobra 2025. godine iznosio je 547.520, dok je u istom periodu prošle godine bio 551.291. U poređenju s oktobrom 2024. godine, zabilježen je pad od 3.771 zaposlenog, što ukazuje na zabrinjavajući trend smanjenja broja radnih mjesta u Federaciji BiH.
Slična situacija primjetna je i na području Tuzlanskog kantona, gdje je krajem oktobra ove godine bilo zaposleno 104.372 radnika, što je za 1.598 manje u odnosu na isti mjesec prošle godine, kada je evidentirano 105.970 zaposlenih. Ovaj pad posebno zabrinjava jer je riječ o jednom od industrijski najrazvijenijih kantona u Federaciji BiH.
Kontinuirani odliv radne snage
Stručnjaci ističu da na ovakav trend utiče više povezanih faktora. Jedan od njih je promjena u strukturi tržišta rada i potražnji za određenim vještinama, naročito u sektoru trgovine, gdje rast online prodaje mijenja način poslovanja i smanjuje potrebu za određenim radnim profilima.
Veliki problem predstavlja i kontinuirani odliv radne snage, posebno mladih i kvalifikovanih radnika, prema zemljama Evropske unije, gdje su uslovi rada i zarade znatno povoljniji. Odlazak radnika dovodi do manjka stručnog kadra, što za posljedicu ima povećano opterećenje zaposlenih, ali i smanjenje aktivnosti u preduzećima koja ne mogu održati redovan rad.
Hoće li doći do stagnacije tržišta rada?
Na pad zaposlenosti dodatno su uticali i troškovni pritisci na poslodavce. Povećanje minimalne plate na 1.000 KM, iako s ciljem poboljšanja životnog standarda, u praksi je povećalo ukupne troškove rada. Uz to, zabrana rada nedjeljom u pojedinim sektorima, posebno u trgovini, smanjila je broj raspoloživih radnih sati, pa su neka preduzeća bila primorana da smanje broj zaposlenih.
Ekonomisti upozoravaju da bi nastavak ovakvog trenda mogao dovesti do stagnacije tržišta rada u Federaciji BiH, što bi se negativno odrazilo na ekonomski rast i javne prihode. Smatraju da su potrebne ciljane mjere za zadržavanje radne snage, rasterećenje poslodavaca i usklađivanje obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada, kako bi se spriječilo dalje smanjenje zaposlenosti i zaustavio rast ekonomske nesigurnosti.