Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zdravstveno neispravna hrana može sadržavati štetne bakterije, viruse, parazite ili hemikalije koje uzrokuju više od 200 bolesti – od dijareje pa sve do karcinoma. Upravo zbog toga niz slučajeva zabilježenih ove godine ponovo je pokrenuo pitanje sigurnosti prehrambenih proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine.
U aprilu je Agencija za sigurnost hrane BiH obaviještena da je tokom graničnih kontrola u Hrvatskoj utvrđena neusklađenost čipsa porijeklom iz BiH s važećim propisima.
U spornom čipsu s ukusom suhog goveđeg mesa otkriven je akrilamid – hemijski spoj koji se stvara u hrani bogatoj škrobom kada je izložena visokim temperaturama. Inicijalna procjena rizika pokazala je da pronađene vrijednosti mogu izazvati zabrinutost zbog mogućih neoplastičnih efekata, pa se rizik za zdravlje potrošača ne može isključiti.
Vraćeno iz voće sa hrvatske granice
Još ozbiljniji incident dogodio se u februaru, kada su dvije pošiljke krušaka vraćene s hrvatske granice, ali su ipak završile na tržištu BiH. Analize su potvrdile povišene koncentracije fosmeta – insekticida zabranjenog u Evropskoj uniji od 2022. godine zbog sumnje na genotoksičnost i kancerogenost.
U kruškama je pronađeno 0,18 mg fosmeta po kilogramu, a pojedine pošiljke imale su i stotinu puta više od dopuštene granice. Direktor Agencije Sanin Tanković tada je upozorio da roba koja ne prođe EU kontrole često završi upravo na tržištu BiH zbog neusklađenosti domaćih propisa s evropskim standardima.
Novi slučaj zabilježen je prošlog mjeseca, kada je pošiljka zamrznutih pilećih prsa iz BiH vraćena s granice Hrvatske zbog prisustva bakterije Salmonella Mbandaka. Pošiljka je vraćena u zemlju, stavljena pod nadzor veterinarske inspekcije i privremeno povučena iz prometa do okončanja postupka. Ako se potvrdi da je štetna po zdravlje ljudi, bit će uništena ili će se primijeniti druga mjera.
Šta kažu iz Agencije za sigurnost hrane?
Iz Agencije za sigurnost hrane BiH navode da rezultati ovogodišnjih i prošlogodišnjih analiza ne odstupaju značajno od višegodišnjeg prosjeka. Međutim, upozoravaju da je primjetan ozbiljan zastoj u usklađivanju domaćih propisa s legislativom Evropske unije. Ako se takav trend nastavi, postoji realan rizik po zdravlje potrošača, ali i potencijalne trgovinske prepreke zbog neusklađenih graničnih vrijednosti pesticida i kontaminanata.
Agencija ističe da svakodnevno prati izmjene EU regulative i ugrađuje ih u prednacrte domaćih propisa kako bi, nakon što se prevaziđe trenutni zastoj, mogli biti proslijeđeni Vijeću ministara BiH na usvajanje.