Jasnije deklarisanje domaćeg i uvoznog meda
U Bosni i Hercegovini otvorene su javne konsultacije o izmjenama propisa koji uređuju proizvodnju i prodaju meda. Agencija za sigurnost hrane BiH objavila je prednacrt izmjena Pravilnika o medu i drugim pčelinjim proizvodima, kojima se uvode jasnija pravila deklarisanja, posebno za uvozni med i mješavine iz više zemalja.
Predložene izmjene usklađene su sa Direktivom Evropske unije 2024/1438, a njihov cilj je da potrošačima omoguće jasnu i tačnu informaciju o porijeklu meda. U obrazloženju se navodi da se na tržištu sve češće pojavljuju proizvodi s nepreciznim ili nejasnim oznakama porijekla, što otežava izbor kupcima.
Najvažnija novina odnosi se na obavezno navođenje države u kojoj je med sakupljen. Ako je med iz jedne zemlje, ta zemlja mora biti jasno označena na deklaraciji. U slučaju mješavina, etiketa mora sadržavati sve države porijekla, navedene silaznim redoslijedom prema udjelu u masi, uz tačno iskazan procenat za svaku zemlju.
Time bi se ukinula dosadašnja praksa općih oznaka poput „mješavina meda iz EU i zemalja izvan EU“, a potrošač bi dobijao precizne podatke o sastavu proizvoda. Pravilnik dopušta odstupanje do pet posto po udjelu, uz obaveznu dokumentaciju u sistemu sljedivosti.
Posebna pravila za mala pakovanja i industrijski med
Izmjene predviđaju izuzetak za pakovanja manja od 30 grama. U tim slučajevima, nazivi država mogu biti zamijenjeni dvoslovnim oznakama prema ISO 3166 standardu, što je već praksa u dijelu evropskih zemalja.
Prednacrt uvodi i dodatna pravila za med namijenjen industrijskoj upotrebi. Takav med mora biti jasno označen i mora sadržavati upozorenje „samo za kuhanje i pečenje“. Ova odredba odnosi se na med koji se koristi kao sirovina u prehrambenoj industriji i koji nije namijenjen direktnoj potrošnji.
Šta ostaje otvoreno pitanje
Iako izmjene donose veću transparentnost porijekla meda, dio stručne javnosti upozorava da i dalje ostaje problem razlikovanja čistog meda od proizvoda koji samo sadrže med. Na tržištu su prisutni razni namazi, sirupi i mješavine koji izgledom i nazivom mogu sugerisati da je riječ o medu, iako on nije jedini sastojak.
Važeći propisi u BiH formalno zabranjuju da se naziv „med“ koristi za proizvode s dodanim zaslađivačima, ali u praksi marketinške deklaracije često zbunjuju potrošače. Novi prednacrt ne uvodi obavezu navođenja udjela meda i drugih sastojaka, zbog čega se očekuje da će ova tema ostati predmet dodatnih rasprava i mogućih budućih izmjena.
Primjena novih pravila u Evropskoj uniji počinje sredinom juna 2026. godine, dok bi u Bosni i Hercegovini izmjene postale obavezne šest mjeseci nakon stupanja pravilnika na snagu.

