Naučnici Britanskog antarktičkog istraživanja (BAS) potvrdili su da se ledeni brijeg A23a, nekada najveći na svijetu, ubrzano raspada na nekoliko manjih dijelova. Ova golema ledena masa, koja je donedavno imala površinu od 3.672 kvadratna kilometra i težinu gotovo bilion tona, sada je svedena na manje od polovine svoje prvobitne veličine. Današnja površina iznosi približno 1.700 kvadratnih kilometara, što odgovara veličini Velikog Londona.
A23a prati se još od 1986. godine kada se odvojio od ledene police Filchner-Ronne na Antarktiku. Više od tri decenije bio je zarobljen na dnu Weddellovog mora, da bi ga tek 2020. godine oceanske struje pokrenule na dug put prema Atlantskom okeanu.
Putovanje giganta kroz okeane
Kretanje A23a naučnici opisuju kao jedinstven fenomen. Nakon što se decenijama nije pomjerao, 2020. godine ga je snažna struja odvojila od morskog dna. Nedugo zatim nasukao se u području poznatom kao Taylorov stupac, prirodni vrtlog vode koji nastaje sudarom okeanskih struja s podvodnim planinama. Tek krajem prošle godine ponovno je krenuo svojim putem.
Od maja ove godine prati ga snažan mlaz Južne antarktičke cirkumpolarne fronte, koja ga vodi u krug oko otoka Južna Georgija. Upravo na tom području brojni veliki ledenjaci doživjeli su sličnu sudbinu – raspad na manje dijelove. Stručnjaci predviđaju da će i A23a završiti kao niz manjih ledenih masa koje će se rasuti prema sjeveroistoku.
Klimatske promjene ubrzavaju raspad
Iako je odvajanje i raspad ledenih brijegova prirodan proces, naučnici ističu da klimatske promjene ubrzavaju ovakve pojave. Sve toplija morska voda i promjene u strujama uzrokuju da ledene mase gube stabilnost i brže se tope.
Andrew Meijers iz BAS-a objašnjava da A23a sada prolazi kroz proces sličan onome što se dogodilo s ledenim brijegovima A68 i A76, koji su se raspali u blizini Južne Georgije. Razlika je u tome što je A23a ostao u jednom komadu mnogo duže, ali se sada naglo fragmentira.
Zanimljivo je da su do sada ledene police Antarktika izgubile bilione tona leda, a najveći dio tog gubitka posljedica je upravo zagrijavanja oceana. Posljedice su ozbiljne jer ovakvi procesi mogu dovesti do porasta nivoa mora, ugrožavanja obalnih područja i promjene u ekosistemima širom svijeta.
Posljedice za život u okeanu
Raspad A23a nije značajan samo zbog svoje veličine, već i zbog utjecaja koji ima na morski život. Kada se ovako golemi blok leda nasuče ili počne naglo topliti, u okolinu ispušta ogromne količine hladne, slatke vode.
Naučnici s istraživačkog broda RRS Sir David Attenborough, koji su nedavno posjetili područje gdje se A23a nalazio, upozoravaju da to može imati dugoročne posljedice na organizme koji žive na morskom dnu i u okolnoj vodi. Promjena temperature i saliniteta može poremetiti prirodnu ravnotežu i ugroziti vrste koje su osjetljive na takve promjene.
Stručnjaci dodaju da će zbog globalnog zagrijavanja ovakvi ledeni brijegovi postajati sve češća pojava u blizini Južne Georgije, što znači da će utjecaj na morski ekosistem biti kontinuiran i sve izraženiji.
Simbol globalnog zatopljenja
A23a, poznat i kao “megaberg”, više od tri decenije bio je simbol veličine i snage prirode. Danas se pretvara u simbol krhkosti i ranjivosti planeta suočenog s klimatskim promjenama.
Iako njegovo raspadanje nije izravno dokaz da klimatske promjene stvaraju sve više megaberga, naučnici naglašavaju da je obrazac jasan – oceani su topliji, ledene police se povlače, a ledeni brijegovi sve češće gube stabilnost.
Najveći brijeg na svijetu sada je D15a, površine oko 3.000 kvadratnih kilometara, smješten blizu australske istraživačke baze Davis. No i njegova sudbina zavisi od istih procesa koji mijenjaju cijeli južni pol.
Raspad A23a podsjetnik je da klimatske promjene više nisu apstraktna prijetnja, već stvarnost koja oblikuje prirodu i našu budućnost.