Večernje navike imaju snažan uticaj na kvalitet sna i opšte zdravlje. Iako se čine bezazlenima, određeni obrasci ponašanja prije spavanja mogu dugoročno narušiti i fizičko i mentalno blagostanje. Stručnjaci upozoravaju da i male promjene u večernjoj rutini mogu donijeti veliku razliku.
Korištenje mobitela i računara prije spavanja
Plavo svjetlo ometa lučenje melatonina, hormona koji reguliše san. Osobe koje neposredno prije odlaska u krevet koriste mobitel ili računar teže zaspu i imaju lošiju kvalitetu sna.
Kasna i obilna večera
Nutricionisti ističu da kasno konzumiranje teških i masnih obroka opterećuje probavni sistem, što može izazvati žgaravicu i nemiran san. Preporuka je da se večera pojede barem dva do tri sata prije spavanja.
Pretjerana konzumacija alkohola
Iako alkohol može stvoriti prividan osjećaj opuštenosti, on remeti strukturu sna. Osobe koje piju u večernjim satima često se bude tokom noći i osjećaju umor ujutro.
Preskakanje opuštanja prije spavanja
Večernja rutina je važna za smirivanje uma i tijela. Ako iz užurbanog dana odmah odemo u krevet bez opuštanja – čitanjem, meditacijom ili toplom kupkom – veća je vjerovatnoća da će san biti isprekidan i lošeg kvaliteta.
Dugo gledanje televizije pred spavanje
Mnogi večernje gledanje televizije smatraju bezopasnim, ali ljekari upozoravaju da dugotrajno sjedenje pred ekranom odgađa prirodni osjećaj pospanosti. Uz to, sadržaji koji izazivaju stres ili napetost dodatno otežavaju uspavljivanje.
Uvođenjem zdravijih večernjih navika moguće je značajno poboljšati kvalitet sna i opšte zdravlje. Često je upravo mala promjena ona koja donosi najveću korist.