Udrženje traži hitnu reakciju vlasti
Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH upozorava da se domaća proizvodnja sirovog mlijeka urušava zbog nekontrolisanog uvoza. Poručuju nadležnima da, ukoliko se situacija ne promijeni, farmeri izlaze na granice.
Prema njihovim podacima, uvoz trenutno pokriva i do 70 posto potreba tržišta, dok domaća proizvodnja obezbjeđuje svega 55 posto. Mljekari tvrde da se uvozi mlijeko sumnjivog kvaliteta, koje često ne sadrži sastojke pravog mlijeka.
Pad domaće proizvodnje i rast uvoza
Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka TK, kaže da je pad proizvodnje u Tuzlanskom kantonu posljedica dugogodišnjih loših politika.
„Nekada smo proizvodili preko 30 miliona litara dnevno, a unazad nekoliko godina taj broj je pao na 27 miliona. Uspjeli smo zaustaviti taj pad i u 2025. godini ponovo doseći 31 milion litara“, izjavio je Glibanović.
On upozorava da se prekomjernim uvozom direktno ugrožava domaća proizvodnja i poziva građane da kupuju domaće proizvode jer se time jača privreda i očuvaju radna mjesta.
Bez podrške države – nema opstanka
Predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa USK, Ermin Veladžić, ističe da Unsko-sanski kanton učestvuje s 30 posto u ukupnoj proizvodnji mlijeka Federacije BiH, ali da mljekari posljednje tri godine ne bilježe nikakav porast poticaja.
„Inflacija i rast cijena repromaterijala povećali su troškove za 20 posto, a otkupna cijena mlijeka ostala je ista. Mi ne možemo biti konkurentni dok se ne poveća podrška države“, naglasio je Veladžić.
Dodao je da uvoz mlijeka iz EU, često s dodatkom biljnih masti i palminog ulja, ugrožava kvalitet i tržište domaćeg proizvoda.
Farmeri rade s gubitkom
Nihad Fejzić, proizvođač iz Vogošće, ističe da su farmeri u startu u minusu jer je otkupna cijena od 0,90 do 0,95 KM po litru niža od troškova proizvodnje, koji iznose oko 1,06 KM.
„Od čega da farmer izdržava porodicu, kupuje mehanizaciju i unapređuje proizvodnju? Bez podrške države, poljoprivreda u BiH nema budućnost“, upozorio je Fejzić.
EU daje više, BiH zaostaje
Prema riječima Glibanovića, zemlje Evropske unije u poljoprivredu ulažu i do 500 miliona eura godišnje, dok Federacija BiH izdvaja oko 200 miliona.
„Naša mehanizacija, poticaji i uslovi rada ne mogu se porediti s evropskim. Električna energija, hrana za stoku i repromaterijali poskupjeli su, a cijena mlijeka je ista. Mi smo daleko od evropskih standarda“, zaključio je Glibanović.