Europa se suočava s ozbiljnim nestašicama maslaca, dok potražnja raste, a cijene dostižu rekordne nivoe. Zbog ograničene proizvodnje i snažne potražnje, maslac je na evropskom tržištu tokom prošle godine dostizao cijene i do 8.700 dolara po toni, što je čak 83 posto više u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci Evropske komisije.
U Bosni i Hercegovini, kilogram maslaca koji je 2019. godine koštao oko 17,50 KM (za 1 kg), danas dostiže i do 35,50 KM. Za usporedbu, isti taj maslac u Njemačkoj se prodaje po cijeni od 14,50 KM. Tako je maslac u BiH postao skuplji i od mesa i sve više se tretira kao luksuzna namirnica koju mnogi građani više ne mogu priuštiti.
I dok su zalihe maslaca u EU i Okeaniji na historijski niskom nivou, potražnja iz Azije dodatno povećava pritisak na cijene. Globalno gledano, proizvodnja mlijeka opala je tokom 2023. godine u ključnim regijama – Evropi, SAD-u i Novom Zelandu – uglavnom zbog visokih troškova stočne hrane i niskih otkupnih cijena, što je obeshrabrilo proizvođače.
Uprkos blagom oporavku globalne proizvodnje u 2024. godini, potražnja i dalje nadmašuje ponudu. Proizvođači se sve više okreću preradi mlijeka u sireve, koji donose veću zaradu, što dodatno smanjuje količine dostupne za proizvodnju maslaca. Podaci EU pokazuju da je od januara 2023. do jula 2024. godine proizvodnja mlijeka u EU porasla za 0,7 posto, dok je proizvodnja maslaca pala za 1,6 posto. S druge strane, proizvodnja sira porasla je za 3,2 posto.
BiH: Izvoz raste, proizvodnja maslaca eksplodirala
U ovoj globalnoj situaciji, bh. proizvođači su djelimično iskoristili priliku. Mliječna industrija u Bosni i Hercegovini bilježi blagi rast otkupa mlijeka, iako je proizvodnja mlijeka za piće u padu. Tokom aprila 2025. godine zabilježen je rast količine otkupljenog kravljeg mlijeka za 5,1 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Proizvodnja mlijeka za piće pala je za 12,3 posto, fermentiranih mliječnih proizvoda za 1,2 posto, dok je proizvodnja vrhnja porasla za 10,3 posto, sira za 3,7 posto, a proizvodnja maslaca i drugih punomasnih proizvoda zabilježila je impresivan skok od 67,5 posto.
Ključna izvozna tržišta za mliječne proizvode iz Bosne i Hercegovine su Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Srbija i Kosovo, dok se najviše uvozi iz Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Srbije i Mađarske.
U prvih pet mjeseci 2024. godine BiH je izvezla 6.300 tona mliječnih proizvoda u vrijednosti od 12 miliona KM, dok je u istom periodu uvezla 5.300 tona u vrijednosti od 19 miliona KM.
FAO: Globalne cijene hrane u porastu
Prema podacima FAO-a, indeks cijena hrane u junu 2025. godine iznosio je 128 bodova, što je povećanje od 0,5 posto u odnosu na maj. Iako su žitarice i šećer pojeftinili, rast cijena mliječnih proizvoda, mesa i biljnih ulja doveo je do ukupnog porasta. U poređenju s istim periodom prošle godine, indeks je viši za 5,8 posto, iako ostaje ispod historijskog maksimuma zabilježenog u martu 2022. godine.
Cijene mesa su porasle za 2,1 posto, pri čemu su najviše poskupjeli goveđe, svinjsko i ovčje meso, dok je cijena mesa peradi blago pala. Indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 0,5 posto, s rekordnim cijenama maslaca, dok je cijena mlijeka u prahu pala zbog veće dostupnosti i slabije potražnje.
U vrijeme kada se potrošači širom Evrope suočavaju s rastućim troškovima života, maslac postaje još jedan simbol krize – svakodnevna namirnica koja je za mnoge postala luksuz.