Radna sedmica u Bosni i Hercegovini jedna je od najdužih u Evropi. Prema podacima Eurostata, prosječan radnik u BiH provede 41,4 sata na poslu sedmično. Više vremena na radnom mjestu od stanovnika BiH imaju samo radnici u Srbiji i Turskoj – u Srbiji radna sedmica traje 41,7 sati, a u Turskoj čak 44,2 sata. Iza BiH smjestila se Grčka sa 39,8 sati, dok slične brojke imaju Rumunija, Poljska i Bugarska.
Za razliku od toga, u Hrvatskoj prosječan radni sedmica traje 38,7 sati, što je usporedivo s Češkom, Slovačkom i Slovenijom, gdje radnici sedmično rade između 37 i 38 sati. U Njemačkoj i Austriji radna sedmica iznosi 33,9 sati, u Italiji 36,1 sat, dok je u Švicarskoj prosjek 36 sati.
U Sloveniji će od početka 2026. godine za dio radnika stupiti na snagu novi zakon koji omogućava skraćeno radno vrijeme za zaposlene starije od 58 godina i one s najmanje 35 godina radnog staža.
U pripremi novi Zakon o radu
Radnici će moći birati slobodan petak, produženi vikend ili šest sati dnevno, uz plaću od 90% i pune doprinose. Ovaj model, inspirisan praksama Islanda, Irske i Njemačke, pokazao je da skraćeno radno vrijeme povećava produktivnost i smanjuje izostanke.
U Bosni i Hercegovini, u pripremi je novi Zakon o radu koji predviđa da polusatna dnevna pauza bude uračunata u osmosatno radno vrijeme, čime bi se smanjio broj sati provedenih na poslu.
Sve više evropskih kompanija uvodi i četverodnevnu radnu sedmicu. Primjer Islanda pokazuje da smanjenje radnog vremena može povećati zaposlenost i ekonomski rast – prosječna sedmična norma smanjena je na 36,4 sata, a nezaposlenost iznosi svega 3,4%.
Istraživanja među bh. radnicima pokazuju da oni najčešće priželjkuju fleksibilno radno vrijeme, dodatnu edukaciju i bonuse za izvanredna postignuća, što ukazuje na rastuću potrebu za modernizacijom radnog okruženja u BiH.