Status grada u Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno ima 23 jedinice lokalne samouprave, među kojima su Sarajevo, Mostar, Tuzla, Zenica, Bihać, Goražde, Livno, Široki Brijeg, Gradačac i Visoko, kao i druge lokalne zajednice koje su ispunile zakonske ili posebne kriterije.
U proceduri za dobijanje ovog statusa nalaze se općine Kiseljak i Tomislavgrad. Inicijativa da Kiseljak postane grad nije prošla u Domu naroda Parlamenta FBiH, dok zahtjev Tomislavgrada još čeka odluku Vlade FBiH.
Zakon o načelima lokalne samouprave predviđa nekoliko načina za sticanje statusa grada – udruživanjem dvije ili više općina, odlukom općinskog vijeća ukoliko općina ima najmanje 30.000 stanovnika i gradsko središte s najmanje 10.000, te automatski u slučaju da je riječ o sjedištu kantona. Izuzeci su mogući i za općine s posebnim historijskim ili kulturnim značajem.
Prema riječima Amira Kupusije, zamjenika direktora za usluge članstvu Saveza općina i gradova FBiH, status grada u praksi uglavnom ima simboličnu težinu. Funkcionalne razlike gotovo da ne postoje, ali gradovi imaju bolji pristup evropskim fondovima. Osim toga, razlika je vidljiva u nazivima institucija – gradonačelnik i gradsko vijeće nasuprot načelniku i općinskom vijeću.
Kupusija podsjeća da u Federaciji BiH postoji monotipski model lokalne samouprave, u kojem sve jedinice imaju iste nadležnosti bez obzira na broj stanovnika ili stepen razvijenosti.
akav sistem formalno osigurava jednakost, ali otežava rad manjim zajednicama i ograničava razvoj većih gradova. Kao rješenje predlaže se uvođenje višetipskog modela, u skladu s Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, što bi omogućilo funkcionalniji i pravedniji razvoj lokalnih sredina.