Za mnoge ljude jutro jednostavno nema smisla bez šoljice kafe. Taj prvi gutljaj mnogima predstavlja ritual koji donosi energiju, bistri misli i popravlja raspoloženje. Ipak, iza tog omiljenog napitka krije se i druga strana priče koja često ostaje u sjeni. Kafa može biti saveznik kada se konzumira umjereno, ali u suprotnom može donijeti ozbiljne probleme, kako za tijelo tako i za um.
Zašto toliko volimo kafu?
Naučnici objašnjavaju da kofein, glavni sastojak kafe, direktno utiče na centralni nervni sistem. On nas razbuđuje, daje osjećaj budnosti i često čini da se osjećamo spremnijima za svakodnevne obaveze. Osim toga, kafa može uticati na raspoloženje, pa nije slučajno što je mnogima nezamjenjiv saveznik u trenucima kada im ponestane motivacije ili kada dan krene sporije nego što su planirali.
Ali taj osjećaj budnosti ima i svoju cijenu. Redovno ispijanje kafe vodi do stvaranja tolerancije, pa s vremenom ista količina kofeina ne pruža isti efekat. Upravo zato mnogi povećavaju unos šoljica iz dana u dan, ne primjećujući da ulaze u začarani krug zavisnosti od kofeina.
Šta se dešava kada naglo prestanemo piti kafu?
Mnogi ljudi, svjesni da unose previše kofeina, odluče da iznenada prekinu s kafom. Međutim, stručnjaci upozoravaju da takav potez može biti kontraproduktivan. Nagli prekid unosa kofeina dovodi do niza neprijatnih simptoma. Glavobolje, nervoza, pad koncentracije i osjećaj iscrpljenosti samo su neki od njih.
Zato se preporučuje postepeno smanjivanje unosa kafe. Jedan od najlakših načina je da se redovna kafa povremeno zamijeni kafom bez kofeina. Na taj način tijelo se postepeno navikava na manju količinu kofeina, a osoba prolazi kroz tranziciju mnogo lakše i bez velikih poteškoća.
Koliko kafe je zapravo zdravo?
Nedavne studije donose zanimljive rezultate kada je riječ o količini kafe koju unosimo. Ispitivanja su pokazala da konzumiranje više od šest šoljica dnevno može povećati rizik od razvoja demencije za više od 50 procenata. S druge strane, umjerene količine kafe, posebno kod zdravih odraslih osoba, mogu imati pozitivan efekat na zdravlje mozga, poboljšati pamćenje i čak smanjiti rizik od određenih neuroloških oboljenja.
Stručnjaci ističu da je za većinu odraslih ljudi granica oko 400 miligrama kofeina dnevno. To odgovara otprilike četiri šoljice kafe. Ipak, važno je naglasiti da svako tijelo reaguje drugačije. Ono što je za nekoga idealna količina, za drugu osobu može biti previše.
Pored samog kofeina, problem često pravi i šećer. Mnogi ne mogu da zamisle kafu bez nekoliko kašičica šećera, a upravo to može biti opasno. Prekomjeran unos šećera povezan je s padom kognitivnih sposobnosti, naročito kod starijih osoba. Preporuke su jasne – muškarci ne bi trebalo da prelaze devet kašičica dodatnog šećera dnevno, a žene šest. Kada se uzme u obzir koliko šećera već unosimo kroz druge namirnice, jasno je da kafa ne bi trebalo da bude glavni izvor tog „slatkog zadovoljstva“.
Kada je pravo vrijeme za kafu?
Osim količine, važan je i trenutak kada pijemo kafu. Mnogi posežu za njom i u kasnim popodnevnim ili večernjim satima, ne razmišljajući da time remete svoj prirodni ritam sna. Kofein ostaje u organizmu satima nakon posljednje šoljice i može izazvati nesanicu, nervozu i osjećaj napetosti. Stručnjaci savjetuju da se kafa ne pije najmanje šest sati prije spavanja, kako bi tijelo imalo dovoljno vremena da se opusti i pripremi za odmor.
S druge strane, kafa ujutro, neposredno nakon buđenja, može imati manji efekat nego što mislimo. Naš organizam već tada proizvodi kortizol, hormon koji nas prirodno razbuđuje. Idealno vrijeme za šoljicu kafe je zapravo sat ili dva nakon ustajanja, kada nivo kortizola počne da opada, a tijelu zaista treba dodatna energija.