Bosna i Hercegovina je na putu ka značajnom koraku u procesu evropskih integracija – pristupanju SEPA području (Single Euro Payment Area), odnosno Jedinstvenom području plaćanja u eurima. Riječ je o sistemu koji obuhvata 41 državu, kako članice Evropske unije, tako i neke zemlje izvan nje, a omogućava brže, sigurnije i jeftinije prekogranične transakcije u eurima.
Prema informacijama iz Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), integracija u SEPA predstavlja prvi stub Plana rasta Evropske unije za zemlje Zapadnog Balkana. Osim što je važan korak u procesu evropskih integracija, ulazak BiH u SEPA područje donosi konkretne ekonomske koristi za građane, privredu i cijelu zemlju.
Niže naknade i ravnopravan tretman
Jedna od ključnih prednosti pristupanja SEPA-i jeste smanjenje troškova prekograničnih platnih transakcija. Trenutno građani i firme iz zemalja Zapadnog Balkana, uključujući BiH, plaćaju višestruko više provizije za slanje novca ili plaćanja prema državama EU, u poređenju s onima koji već koriste SEPA sistem. Istraživanja Svjetske banke pokazuju da su naknade i do šest puta veće nego unutar SEPA područja.
Ulaskom BiH u SEPA, prekogranične transakcije bi se tarifirale kao i domaće, što znači znatno manje troškove za građane, dijasporu i poslovne subjekte. To je posebno značajno imajući u vidu da BiH ostvaruje više od 80 posto uvoza i izvoza sa zemljama koje su članice SEPA sistema. Također, veliki broj bh. dijaspore koja šalje doznake – koje čine gotovo 10 posto BDP-a BiH – živi upravo u SEPA državama.
Potencijal za rast i modernizaciju ekonomije
Pored ušteda i olakšica u platnom prometu, ulazak u SEPA stvara uslove za jačanje ekonomije i povećanje konkurentnosti BiH. Kako navode iz CBBiH, pristupanje ovom području donosi niz koristi: bolju investicionu klimu, podsticaj razvoju tržišta kapitala, smanjenje sive ekonomije, povećanje transparentnosti novčanih tokova i općenito jačanje finansijske infrastrukture zemlje.
Također, usklađivanje domaće regulative s evropskim zakonodavstvom – što je uslov za pristupanje SEPA – znači približavanje standardima EU i dodatni korak prema članstvu. Jedan od važnih zahtjeva je usvajanje Direktive o platnim uslugama (PSD2), koja reguliše elektronske transfere novca, sigurnost podataka i otvoreno bankarstvo.
Usklađivanje zakona s PSD2 direktivom se u najvećoj mjeri odvija na nivou entiteta, a manjim dijelom na državnom nivou. Iako potrebne zakonske reforme još nisu u potpunosti provedene, institucije aktivno rade na pripremama za njihovu implementaciju.
Ključna uloga Centralne banke BiH
Centralna banka BiH ima vodeću ulogu u koordinaciji svih aktivnosti koje su neophodne za pristupanje SEPA području. Osim nje, u proces su uključeni entitetska ministarstva finansija, entitetske agencije za bankarstvo, kao i Udruženje banaka BiH.
Dok entitetski nivoi vlasti rade na usklađivanju zakonodavstva, CBBiH predvodi tehničke pripreme i izradu aplikacije za članstvo BiH u SEPA sistemu. Taj dokument se, kada svi regulatorni uvjeti budu ispunjeni, podnosi Evropskoj komisiji i Evropskom platnom vijeću.
Nakon formalnog prijema BiH u SEPA, slijedi druga faza – tehnička integracija, koja uključuje omogućavanje stvarnog izvršavanja transakcija u skladu s pravilima SEPA sistema. U tom smislu, CBBiH trenutno analizira najefikasnije tehničke modele i rješenja kako bi platni promet u SEPA sistemu bio što prije funkcionalan.
Konkretnu korist osjetit će svi
Pristupanje BiH SEPA području nije samo politički ili tehnički proces. To je praktičan korak ka savremenijem, efikasnijem i jeftinijem finansijskom sistemu, koji će donijeti stvarne koristi svakom građaninu i privredniku. Uz niže troškove transakcija, bolju povezanost s dijasporom, jaču ekonomsku stabilnost i transparentnost, Bosna i Hercegovina će napraviti značajan iskorak u modernizaciji svoje finansijske infrastrukture i približavanju EU standardima.
