Čak 82 posto djece u dobi od 10 do 16 godina ima vlastiti mobilni telefon za pristup internetu, dok je tokom posljednjih godinu dana oko 25 posto njih primilo seksualne poruke, pokazuje istraživanje „Digitalno djetinjstvo u Hrvatskoj“, provedeno u okviru projekta EU Kids Online.
Podaci su predstavljeni u petak, a istraživanje je obuhvatilo djecu iz osnovnih i srednjih škola širom Hrvatske.
Poruke često dolaze od nepoznatih osoba
Posebno zabrinjava podatak da je svako treće dijete seksualne poruke primilo od osobe koju uopće ne poznaje. Prema riječima nacionalne koordinatorice projekta Lane Ciboci Perša, to ukazuje na visoku izloženost djece nepoželjnom i rizičnom seksualnom obraćanju u digitalnom prostoru.
U poređenju s prethodnim istraživanjem iz 2017. godine, zabilježen je značajan porast ovakvih pojava, jer je tada svega oko osam posto djece bilo izloženo online seksualnom sadržaju.
Najugroženija starija djeca
Istraživanje pokazuje da se učestalost primanja seksualnih poruka povećava s godinama. Takve poruke je u proteklih godinu dana primilo 16 posto djece u dobi od 11 godina, dok je taj udio kod djece od 16 godina porastao na čak 40 posto.
Razlike između djevojčica i dječaka gotovo da ne postoje, jer su oba spola podjednako izložena ovom obliku digitalnog rizika.
Osjećaj sigurnosti ne znači i manji rizik
Iako se većina djece izjasnila da se na internetu osjeća sigurno i da zna kako reagirati u slučaju neprimjerenog ponašanja, istraživanje pokazuje da se uznemirujuća iskustva i dalje često javljaju.
Svako četvrto dijete u dobi od 10 do 16 godina navelo je da mu se barem jednom mjesečno dogodilo nešto na internetu što ga je uznemirilo ili uzrujalo. Najčešće su takva iskustva prijavljivala djeca u dobi od 16 godina.
Izloženost neprimjerenom sadržaju
Djeca su, prema rezultatima istraživanja, često izložena i neprimjerenim sadržajima, među kojima su teorije zavjere, sadržaji povezani s ekstremnom mršavošću, samopovređivanjem, pornografijom te nasilnim i uznemirujućim prikazima.
Djevojčice češće nailaze na sadržaje vezane za poremećaje u ishrani, dok dječaci češće dolaze u kontakt s pornografskim sadržajima.
Sve češća upotreba umjetne inteligencije
Istraživanje je prvi put obuhvatilo i podatke o korištenju generativne umjetne inteligencije među djecom. Tek svako peto dijete nije koristilo AI alate u posljednjih mjesec dana, a najčešće ih koriste za pisanje školskih eseja i priča.
Stručnjaci upozoravaju da gotovo trećina djece koristi umjetnu inteligenciju za savjete vezane za fizičko zdravlje ili lične probleme, što otvara dodatna pitanja o sigurnosti i pouzdanosti takvih izvora.
Uloga roditelja i škole i dalje slaba
Autori istraživanja naglašavaju da je potrebna hitna primjena sistemskih mjera koje će unaprijediti digitalnu pismenost i zaštitu djece. Posebno se ističe da gotovo 46 posto roditelja nikada ne razgovara s djecom o njihovim greškama na internetu, niti koristi tehničke mjere zaštite.
Istraživanje su proveli Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu i Agencija za elektroničke medije, a rezultati su objavljeni putem Hine.