Visoke temperature ne utiču samo na naše raspoloženje, već i na način kako se tijelo nosi s hranom. Ljeto donosi promjene koje već osjetimo čim zakoračimo van, ali promjene se dešavaju i iznutra. Organizmu se prirodno traži lagana hrana, više tečnosti i manje napora tokom varenja. Ipak, često iz navike posegnemo za hranom koja nas može učiniti još umornijima, te ujedno izazvati nadutost, tromost ili dehidraciju.
Znojenje je prirodan način rashlađivanja tijela, ali ono sa sobom nosi i gubitak elektrolita i tečnosti. Kada tome dodamo tešku, masnu i slanu hranu, situacija postaje izazovnija. Neke namirnice, iako ukusne i privlačne, mogu djelovati potpuno suprotno od onoga što nam ljeti treba. Pitanje koje se često postavlja nije samo šta jesti, već – šta izbjegavati?
Hrana koja stvara dodatni pritisak na tijelo
Tijelo tokom ljeta radi drugačije. Probavni sistem troši više vremena i energije na varenje jela koja su bogata zasićenim mastima i jednostavnim šećerima. Kada jedemo nešto masno, poput pohovanog mesa, lisnatih peciva s punjenjem ili brze hrane iz dostave, osjetimo trenutni osjećaj sitosti. No ubrzo nakon toga, dolazi umor, težina u stomaku i pad energije.
Hrana bogata natrijumom, kao što su suhomesnati proizvodi, čipsevi, pa čak i neke industrijske salate, izazivaju dodatnu žeđ. Međutim, konzumiranje velike količine slane hrane ne gasi žeđ, već dehidrira organizam, čineći da zadržava vodu, a pritom se još uvijek osjeća iscrpljeno. Posebno je problematično kada se uz ovakvu hranu konzumiraju gazirani napici s visokim udjelom šećera, koji kratkotrajno osvježe, a zatim izazovu još veću potrebu za tečnošću.
Osim toga, jako začinjena jela, iako u malim količinama mogu potaknuti znojenje koje hladi tijelo, kod nekih ljudi izazivaju kontraefekat – pojačan rad srca, znojenje bez efekta hlađenja i dodatni osjećaj nelagode.
Ljeto traži laganost – iznutra i izvana
Promjene temperature mijenjaju i naše prehrambene potrebe. Ljeti ne osjećamo istu glad kao zimi, a tijelo se prirodno okreće laganijim obrocima. Umjesto da se borimo protiv tog osjećaja i silimo se na iste navike kao tokom hladnijih mjeseci, korisnije je oslušnuti šta organizam traži.
Često ćemo primijetiti kako nam prijaju jednostavna jela, hladne salate, blagi okusi i svježe kombinacije. Ne radi se o dijeti niti uskraćivanju hrane, već o osnaživanju tijela kroz izbor koji olakšava svakodnevicu. Tajna nije u količini hrane, već u njenoj strukturi. Kombinacija vlakana, zdravih masti i složenih ugljikohidrata može nas držati sitima duže, a istovremeno ne opterećuje sistem.
Kada tijelo ne troši previše energije na varenje, ostaje više snage za svakodnevne aktivnosti, čak i kada sunce nemilosrdno sija. Tako se ne osjećamo iscrpljeno nakon ručka, niti imamo potrebu za višesatnim ležanjem. Prava hrana može biti oslonac u borbi s vrućinama, a ne dodatno opterećenje.
Namirnice koje hlade iznutra
Neke namirnice imaju gotovo „klimatski“ učinak. Kada pojedemo krišku lubenice, tijelo se trenutno rashladi, a osjećaj žeđi nestane. Lubenica, krastavac, dinja, paradajz – sve to su namirnice koje sadrže visok procenat vode i prirodne elektrolite. One ne samo da gase žeđ, već pomažu tijelu da zadrži balans i da se prirodno rashladi.
I dok mnogi povezuju juhu s hladnijim periodom godine, ljeti se posebno preporučuju hladne varijante, kao što su gazpacho od paradajza ili lagane bistre supe s povrćem. One ne opterećuju organizam, a pomažu u nadoknadi izgubljenih minerala.
Tu su i orašasti plodovi u umjerenim količinama, kao i mahunarke koje se mogu servirati u hladnim salatama, bez dodatnog kuhanja i napora. Mnogi će biti iznenađeni koliko i riba na roštilju, uz maslinovo ulje i limun, može biti osvježavajuća ljetna večera.
Za doručak je preporučljivo birati kombinacije koje ne zahtijevaju kuhanje – jogurt s ovsenim pahuljicama, svježe voće, chia puding ili integralni tost s avokadom. Ove kombinacije pružaju osjećaj sitosti, a ne opterećuju želudac.
Hrana kao svakodnevna zaštita
Mnogi ne znaju da određena hrana ne samo da pomaže u hlađenju, već djeluje i zaštitno. Na primjer, paradajz je bogat likopenom, prirodnim antioksidansom koji pomaže koži da se zaštiti od UV zračenja. Iako to ne znači da treba izostaviti kremu za sunčanje, unos ovih namirnica može ojačati prirodnu otpornost kože.
Pored toga, zeleni čaj ili biljne infuzije mogu se piti i hladne, a pomažu organizmu u detoksikaciji i očuvanju energije. Važno je da tečnost ne bude previše hladna – izuzetno hladni napici mogu izazvati šok za sistem i ubrzati znojenje bez efekta hlađenja.
Organizam zna kada mu nešto ne prija – pokazuje to kroz umor, otežano disanje, nelagodu ili pad koncentracije. Kada osjetiš ove znakove nakon obroka, možda nije do vremena, već do onoga što je bilo na tanjiru.
Pisali smo još i o: Šta je zdravije, prženje na ulju ili masti?