Kada budućnost zakuca na vrata našeg tanjira
Zamislite da sjedite u restoranu i umjesto klasičnog burgera konobar vam ponudi onaj napravljen od brašna cvrčaka. Možda zvuči čudno, možda čak i pomalo odbojno, ali to bi uskoro mogla biti realnost. Hrana budućnosti sve se češće povezuje upravo s insektima, a razlozi za to nisu trend ili eksperiment, nego konkretne potrebe svijeta u kojem živimo.
Planeta se mijenja, broj ljudi raste, resursi se troše brže nego ikad. U takvoj slici, pitanje nije da li će se na našim tanjirima pojaviti nešto novo, već kada. I upravo insekti sve češće zauzimaju centralno mjesto u raspravama o održivoj prehrani.
Bogatstvo proteina na malom prostoru
Kada se govori o ishrani, proteini su često glavna tema. Navikli smo da ih tražimo u mesu, ribi ili mliječnim proizvodima, ali insekti ih sadrže u još većim količinama. Osim toga, bogati su i vlaknima, željezom, cinkom i omega-3 masnim kiselinama. To znači da nutritivno mogu stati rame uz rame s hranom na koju smo navikli.
Još jedna prednost krije se u načinu njihovog uzgoja. Za proizvodnju kilograma govedine potrebno je ogromno zemljište, hiljade litara vode i značajna količina hrane. Kod insekata situacija je potpuno drugačija – oni zahtijevaju daleko manje resursa, a pritom proizvode i manje štetnih gasova. Upravo zato nutricionisti i ekolozi smatraju da bi insekti mogli postati ključ u borbi protiv gladi i klimatskih promjena.
Najveća barijera je u našim glavama
Iako zvuči logično i korisno, ideja da jedemo insekte i dalje izaziva snažne otpore. Razlog za to nije njihova nutritivna vrijednost, već ono što bismo mogli nazvati kulturnim i psihološkim zidom. U mnogim zemljama svijeta – od Meksika do Tajlanda – konzumiranje insekata sasvim je normalna stvar. Tamo se prodaju na pijacama, prže na ulicama i jedu kao grickalice.
Na Balkanu i u Evropi situacija je drugačija. Ovdašnji potrošači insekte više povezuju s nečim što treba ukloniti iz kuće nego sa hranom. Upravo zato će, prema mišljenju stručnjaka, put do njihovog prihvatanja biti dug i zahtijevati mnogo edukacije, ali i kreativnosti u načinu predstavljanja.
Prvi proizvodi već su tu
Možda mislite da se ova ideja odnosi samo na budućnost, ali proizvodi na bazi insekata već postoje na evropskim policama. Najčešće se koriste u obliku brašna od cvrčaka koje se dodaje u hljeb, tjesteninu ili proteinske pločice. Na taj način insekti se „skrivaju“ u poznatim oblicima hrane i postaju lakši za prihvatanje.
Zamislite proteinski smoothie nakon treninga. Umjesto klasičnog praha od sirutke, u njemu bi mogao biti prah od insekata – a vi možda to ne biste ni primijetili. Upravo ovakav pristup, gdje se ne mijenja izgled ni okus hrane na drastičan način, smatra se ključnim za početno privikavanje ljudi.
Strah od nepoznatog ili prilika za promjenu?
Ljudi su kroz historiju uvijek s oprezom prihvatali novu hranu. I paradajz je nekada bio smatran otrovnim, a sushi egzotičnim i neprihvatljivim. Danas su oba dijela svakodnevnih jelovnika širom svijeta. Možda će se sličan put dogoditi i s insektima.
Pitanje je samo vremena i načina na koji će se potrošačima predstaviti. Ako budu dio zdrave prehrane, ako budu cjenovno dostupni i ako se povežu s modernim lifestyle trendovima, postoji velika vjerovatnoća da će ući u naš svakodnevni meni.
Da li ćemo zaista jesti insekte umjesto mesa?
Realnost je da insekti vjerovatno neće u potpunosti zamijeniti meso. Ljudi će i dalje jesti govedinu, piletinu ili ribu, ali insekti bi mogli postati važan dodatak – nešto poput biljnog mlijeka danas. Možda nećemo svakodnevno grickati pržene skakavce, ali je moguće da ćemo kroz 10 ili 20 godina potpuno normalno kupovati hljeb ili energetske pločice obogaćene proteinskim prahom od insekata.
Na kraju, ključna stvar nije u tome da li ćemo insekte smatrati ukusnim, već da li ćemo biti spremni promijeniti svoj način razmišljanja. Budućnost hrane možda neće izgledati kao što je danas zamišljamo, ali jedno je sigurno – promjena dolazi.