Kada temperature narastu, većina ljudi prirodno posegne za hladnim tušem kako bi se osvježila. Iako to djeluje kao trenutno olakšanje, nauka pokazuje da hladan tuš možda nije najbolji način da se tijelo zaista rashladi.
Normalna tjelesna temperatura iznosi oko 37 stepeni Celzijusa. Ta vrijednost je ključna za pravilno funkcionisanje svih tjelesnih sistema. Kada dođe do pregrijavanja, mozak aktivira centre za termoregulaciju i šalje signale krvnim sudovima i mišićima blizu površine kože kako bi tijelo započelo procese prirodnog hlađenja.
Ako se tjelesna temperatura zadrži na visokom nivou, posebno između 39 i 40 stepeni, postoji opasnost od oštećenja unutrašnjih organa. Zato se tijelo oslanja na različite mehanizme da bi zadržalo ravnotežu, navodi The Conversation, a prenosi Jutarnji list.
Jedan od glavnih mehanizama hlađenja je emitovanje toplote kroz toplotno zračenje, kojim se oslobađa i do 60 posto topline. Znojenje je drugi ključni proces, kroz koji se isparavanjem izgubi oko 22 posto toplote. Kada je temperatura okoline viša od tjelesne, znojenje postaje dominantan mehanizam hlađenja.
Ostatak toplote gubi se putem konvekcije (kada se toplota prenosi na zrak ili tečnost koja dolazi u dodir s tijelom) i provođenja (kada se toplota prenosi na čvrste površine u dodiru s tijelom).
Kako bi podržalo te procese, tijelo širi krvne sudove blizu kože, omogućavajući većem protoku krvi da prenese višak toplote prema površini. U isto vrijeme, dlačice na koži ostaju polegnute, kako bi se sloj zraka uz kožu lakše rashladio i omogućio efikasnije odvođenje toplote.
Hladan tuš – kontraefekat?
Kada je napolju vruće i vlaga visoka, ponekad ni svi ovi mehanizmi nisu dovoljni. Tada mnogi pribjegavaju hladnom tušu ili kupki. Iako može djelovati umirujuće, hladna voda zapravo može usporiti prirodne procese hlađenja tijela.
Naime, izlaganje hladnoći izaziva sužavanje krvnih sudova ispod kože. To smanjuje protok krvi ka površini, što znači da se toplota zadržava u unutrašnjosti tijela, umjesto da se izbacuje van. Drugim riječima, tijelo zapravo dobija signal da treba sačuvati, a ne ispustiti toplinu.
U ekstremnijim slučajevima, hladna voda može uzrokovati i zdravstvene komplikacije. Na primjer, uranjanje u vodu temperature oko 15 stepeni može izazvati tzv. hladni šok. To je reakcija u kojoj dolazi do naglog sužavanja krvnih sudova, što dodatno opterećuje srce i povećava krvni pritisak. Osobe s hroničnim srčanim oboljenjima, poput koronarne bolesti, posebno su osjetljive na ovakve nagle promjene. Hladni šok može dovesti do nepravilnog rada srca, pa čak i iznenadne smrti ako se tijelo prebrzo izloži nagloj hladnoći poslije boravka na vrućini.
Iako se takvi slučajevi rijetko dešavaju tokom običnog hladnog tuširanja kod kuće, stručnjaci savjetuju oprez – posebno tokom ekstremnih vrućina.
Vruć tuš – mit ili stvarna pomoć?
S druge strane, vjerovanje da vruć tuš može „prevariti“ tijelo i izazvati bolju regulaciju temperature takođe nije tačno. Voda koja je toplija od tijela zapravo dodatno povećava tjelesnu temperaturu jer prenosi toplotu prema unutra. To sprječava prirodno hlađenje, a može čak i pogoršati osjećaj pregrijanosti.
Koja temperatura vode je najbolja?
Idealno rješenje tokom vrućih dana je mlaka voda. Studije pokazuju da je voda temperature između 26 i 27 stepeni optimalna za rashlađivanje. Takva temperatura podstiče krv da cirkuliše prema površini kože i olakšava odvođenje topline, a da pritom ne izaziva sužavanje krvnih sudova.
Zašto mlaka voda pomaže i kod higijene?
Još jedan razlog da izbjegavate hladan tuš ljeti jeste i higijena. Kada se znojimo, znoj se miješa sa sebumom, mrtvim ćelijama i bakterijama na koži. To može dovesti do neugodnog mirisa tijela. Pokazalo se da hladna voda manje efikasno uklanja sebum i nečistoće, u poređenju s mlakom ili toplom vodom. Hladna voda također može izazvati zatezanje kože, što zarobljava nečistoće unutar pora i povećava rizik od akni i mitesera.
Nasuprot tome, mlaka voda pomaže u otapanju masnoća i čišćenju kože, bez izazivanja šoka organizmu.
Tokom ljetnih vrućina, mlak tuš ili kupka su daleko sigurniji i efikasniji način da rashladite tijelo. Takva temperatura omogućava prirodnim mehanizmima da djeluju bez stresa, čime se postiže efikasno i sigurno snižavanje tjelesne temperature.
Ako ipak imate potrebu za dodatnim hlađenjem, to radite postepeno – na primjer, hladeći ruke, noge ili lice mlakom vodom. Tako ćete pomoći tijelu da se adaptira bez izlaganja šoku, čuvajući i zdravlje i osjećaj svježine.