Programi hitne vakcinacije sprovedeni tokom izbijanja pet teških zaraznih bolesti značajno su smanjili broj smrtnih slučajeva i spriječili širenje epidemija, pokazuje nova sveobuhvatna studija.
Prema podacima istraživača, zahvaljujući ovim kampanjama broj preminulih je smanjen za gotovo 60 odsto tokom perioda od 2000. do 2023. godine. Sličan procenat odnosi se i na broj spriječenih infekcija.
Studija se fokusirala na pet bolesti: ebolu, male boginje, koleru, žutu groznicu i meningitis, analizirajući ukupno 210 incidenata u 49 zemalja. Brza reakcija uvođenjem vakcina u ranim fazama izbijanja bolesti pokazala se ključnom za sprečavanje njihovog šireg širenja.
Pored zdravstvenih koristi, istraživači ističu i ogroman ekonomski efekat – procjenjuje se da su ovi programi donijeli oko 32 milijarde dolara ušteda. Ta cifra odnosi se prvenstveno na spriječene smrti i izgubljene godine života zbog invaliditeta.
Ipak, autori studije upozoravaju da je riječ o vjerovatno potcijenjenoj vrijednosti. Njihova procjena ne uključuje šire ekonomske posljedice koje bi nastale u slučaju većih epidemija, kao ni troškove kriza koje bi mogle pogoditi tržište rada, zdravstveni sistem i svakodnevni život.
Kao primjer navodi se epidemija ebole iz 2014. godine, koja se desila prije dostupnosti odobrene vakcine. Taj događaj koštao je zemlje Zapadne Afrike više od 53 milijarde dolara – više nego što je ušteđeno kroz sve dosadašnje hitne vakcinacije.
Zaključak studije je jasan: pravovremena primjena vakcina ne samo da spašava živote, već predstavlja i jednu od najisplativijih mjera u borbi protiv zaraznih bolesti.