Sve veći broj građana Bosne i Hercegovine posljednjih godina odlazi u Srbiju kako bi kupio lijekove po nižim cijenama. Razlike su ponekad toliko velike da se ušteda vidi već nakon jedne kupovine, dok oni koji redovno koriste terapije mjesečno mogu uštedjeti i desetine maraka. Glavni razlozi viših cijena u BiH leže u porezima, maržama i načinu na koji se formiraju cijene lijekova.
U Srbiji je porez na dodatu vrijednost (PDV) na lijekove 10 posto, dok u BiH važi jedinstvena stopa od 17 posto za sve proizvode, pa i za lijekove. Veća porezna stopa automatski povećava konačnu cijenu, što znači da građani u BiH plaćaju više za iste proizvode nego kupci preko granice.
Za pacijente koji svakodnevno koriste terapije, i mala razlika u cijeni može imati veliki efekat. Zato sve više ljudi, posebno iz pograničnih područja, lijekove nabavlja u apotekama u Srbiji, gdje su osjetno povoljniji.
Stroža kontrola marži i cijena u Srbiji
Još jedan razlog nižih cijena je stroga kontrola marži. U Srbiji su veleprodajne i apotekarske marže zakonski ograničene, pa lanci distribucije ne mogu značajno povećavati cijene. U BiH su marže veće, a propisi različiti po entitetima. U Federaciji BiH one mogu doseći i do 25 posto, dok su u Republici Srpskoj nešto niže, ali i dalje više nego u Srbiji.
Osim toga, maksimalna cijena lijekova u BiH određuje se prema pravilniku Agencije za lijekove, uz poređenje s cijenama u referentnim državama, među kojima je i Srbija. Međutim, zbog većih poreza i troškova distribucije, krajnje cijene ipak ostaju više.
Kupovina lijekova preko granice postala svakodnevica
Zbog svih ovih faktora, odlazak po lijekove u Srbiju postao je uobičajena praksa za mnoge građane BiH. Niži PDV, ograničene marže i efikasniji sistem kontrole cijena učinili su srbijansko tržište privlačnijim i pristupačnijim.
Za stanovnike pograničnih gradova, ova navika odavno nije izuzetak, nego nužnost. Cijene lijekova tako su postale ne samo ekonomsko, već i socijalno pitanje koje pokazuje koliko državna regulativa može uticati na zdravlje i životni standard građana.

