Potrošnja mesa u Europi u 2024. i 2025. godini bilježi blagi oporavak nakon višegodišnjeg pada, ali podaci pokazuju jasnu razliku između bogatijih i siromašnijih zemalja. Dok prosjek Europske unije iznosi oko 66 kilograma mesa po stanovniku godišnje, Bosna i Hercegovina se nalazi pri dnu liste.
Prema podacima koje je objavio Landgeist Map, građani BiH u prosjeku godišnje konzumiraju oko 43 kilograma mesa po osobi, znatno manje od većine europskih zemalja. Kao ključni razlozi navode se niska primanja i stalna poskupljenja hrane, zbog kojih se meso sve rjeđe nalazi na trpezama, posebno kod umirovljenika.
Europa jede više, ali mijenja navike
U Europskoj uniji prosjek je porastao za oko 2 kilograma u odnosu na prethodnu godinu. Najviše mesa po stanovniku konzumira se na Cipru (88 kg), u Irskoj (87 kg) te u Portugalu i Španjolskoj (85 kg). S druge strane, Njemačka bilježi pad potrošnje na oko 53 kilograma po stanovniku, dijelom zbog promjena prehrambenih navika mlađih generacija.
Svinjetina i dalje ostaje najzastupljenija vrsta mesa u Europi, s prosjekom od oko 28 kilograma po osobi, ali dugoročni trend pokazuje pad. Prema procjenama OECD, do 2033. godine potrošnja svinjetine mogla bi se smanjiti za više od 800 tisuća tona.
Istodobno raste potrošnja peradi, koja je cjenovno pristupačnija i sve češći izbor potrošača.
BiH preferira piletinu, ali kupovna moć ograničava izbor
Prema dostupnim podacima, građani BiH najčešće biraju piletinu i proizvode od peradi, što je trend prisutan i u Sloveniji, Albaniji, Velikoj Britaniji i Irskoj. U Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori i dalje dominira svinjetina.
Ipak, za razliku od zapadnoeuropskih zemalja gdje potrošnja prelazi 80 ili čak 90 kilograma po osobi godišnje, u BiH je ona gotovo upola manja. U Španjolskoj, primjerice, potrošnja doseže oko 99 kilograma po stanovniku.
Ekonomisti upozoravaju da razlika nije stvar samo prehrambenih navika, već prije svega standarda. Uz rast cijena mesa i ostalih osnovnih namirnica, potrošači u BiH sve češće biraju jeftinije alternative ili smanjuju količine.
Trendovi u Europi pokazuju blagi rast ukupne potrošnje, ali za građane BiH pitanje nije izbor vrste mesa, već hoće li si ga uopće moći redovito priuštiti.